Žitounija: Odluka o zabrani izvoza brašna štetna, odmah da se ukine

Odluka o zabrani izvoza brašna iz Srbije je štetna, jer su ogromni viškovi i ne znamo šta ćemo sa njim, tražimo da se odmah skine zabrana, rekao je predsednik Udruženja mlinara i fabrika testenina „Žitounija“ Zdravko Šajatović.

On je agenciji Beta rekao da je zabrana izvoza brašna nepotrebna, jer na to ne upućuju bilansi i da su razočarani i mlinari i tradicionalni kupci u Bosni i Hercegovini (BiH), Severnoj Makedoniji i Crnoj Gori.

– Postoji ogroman višak brašna, ne znamo šta ćemo sa njim, a cene nikad nisu bile bolje i prilika je da i mlinari zarade. Zbog toga tražimo da se odmah ukine odluka o zabrani – rekao je Šajatović.

Dodao je da Crna Gora i BiH čak nemaju robne rezerve brašna i da postoji mogućnost da Srbija izgubi tradicionale kupce, jer su se u tim zemljama već javile pojedine ambasade, spremne da im pomognu u obezbeđenju brašna.

Vlada Srbije donela je odluku koja je odmah stupila na snagu da se zabrani izvoz brašna, pšenice, kukuruza i jestivog ulja.

Šajatović je rekao da, kada se izgubi poverenje kupaca, teško ga je povratiti, a ako se i povrati to ne bude bez određene štete.

Istakao je da je, kada je takva odluka doneta, zbog korona virusa pre oko dve godine, da je odmah i ukinuta i da su tada rasprodati viškovi, jer je izvoz brašna bio duplo veći nego pre zabrane. Šajatović je rekao da su kupci brašna pre desetak dana čuli za zabranu i da su ugovorili kupovinu i avansno platili i da je sada „haos“ u mlinovima, jer su kamioni došli po robu.

Kupci, kako je rekao, zbog sklopljenih, međunarodnih, ugovora, imaju pravo da za sedam dana zatraže međunarodnu arbitražu i sigurno će dobiti spor, a mlinovi će morati da plate „penale“.

– Za tri-četiri meseca je nova žetva i ne znam ko će da kupi pšenicu ako mlinovi nemaju novca da je kupe – rekao je Šajatović.

Dodao je da Srbija ima ogromne kapacitete u mlinskoj industriji, predviđene za nekadašnju Jugoslaviju, i da oni sada ne mogu da se koriste, jer nemaju kome da prodaju brašno.

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra