Насловна ТЕМЕ ПОВРЋЕ GRAŠAK: Zrno malo, a korist velika

GRAŠAK: Zrno malo, a korist velika

ЛУКИЋЕВО НА ГРАШАК МИРИШЕ

782
Foto: AdobeStock

Malo je ljudi koji ne vole da jedu grašak pa da se prvim mahunama ranih sorti na pijačnim tezgama  domaćice i domaćini posebno obraduju. Pojesti nekoliko zrna termički neobrađenog graška prava je „poslastica“ posebno, kako se to u narodu kaže, dok je mlad.  Nekada sezonsko povrće, grašak se gajio u okućnicama i velikim baštama koje je imalo svako seosko domaćinstvo i prodavao na gradskim pijacama. Sada je, zahvaljujući intenzivnoj proizvodnji na velikim površinama, dostupan cele godine.

Prema podacima FAO – Svetske organizacije za hranu, ukupne površine pod graškom u svetu premašuju 1.200.000 hektara, dok se proizvodnja suvog zrna organizuje na još 7.000.000 hektara. Najveći proizvođači u svetu su Kina i Indija. U našoj zemlji ova mahunarka uzgaja se na oko 12.000 hektara, od čega je više od polovine u Vojvodini.

Raste potražnja i prerada

Danas mnogi proizvođači rade dve žetve godišnje, ali u vreme kada je Zadruga u Lukićevu ušla u ovakvu proizvodnju, to nije bio slučaj. Prvobitna ideja da proizvode grašak, a posle njega kukuruz za silažu, jer je zadruga tada imala i stočarsku proizvodnju,  javila se 2002. godine. Po tadašnjoj kalkulaciji, proizvodnja silažnog kukuruza bila bi bez troškova. Nakon gašenja farme, silažni kukuruz zamenili su šećercom, a potreba za svim ovim proizvodima, uključujući i grašak, na tržištu je konstantna, zaključuje direktor Spasojević i dodaje da su i neki prerađivači, poput „Frikoma“ koji uglavnom snabdeva domaće tržište i „Aretola“ koji izvozi na rusko tržište, duplirali kapacitete.  

Odličan predusev za pšenicu, paradajz, bostan

Bakterije azotofiksatori iz roda Rhizodium spp, koje se nalaze u kvržicama na korenu ove biljke, obogaćuju zemljište značajnim količinama azota, a zaorani žetveni ostaci značajnim količinama hraniva. Zbog ovih osobina,  grašak zauzima značajno mesto u čistom povrtarskom ili u kombinovanom plodoredu. Ne treba ga gajiti u monokulturi, jer se u slučaju pojave jače bolesti značajno smanjuje prinos. Na isto mesto može se sejati tek posle tri ili četiri godine. Dobri predusevi za grašak su lukovičasto i korenasto povrće ili strna žita. S druge strane, on je dobar predusev za većinu gajenih biljaka, kao što su paradajz, paprika i bostan, dok se prinosi pšenice, posejane posle graška, uvećavaju za oko 15 odsto. Sem toga, gajenje ove mahunarke na velikim površinama donosi i značajnu finansijsku korist.

Foto: AdobeStock

Sve ovo dobro znaju u Zemljoradničkoj zadruzi „Veljko Lukić-Kurjak“ u  Lukićevu  kraj Zrenjanina,  koja će prve količine graška požnjeti sredinom ovog meseca, a odmah nakon ove žetve sledi nova setva. Na njivama ove zadruge dominira proizvodnja povrća, pre svega graška, boranije i kukuruza šećerca, a industrijski grašak uzgaja se od 2002. godine. U ovogodišnjem plodoredu od ratarskih kultura gaje uljanu repicu i pivarski ječam. Na celokupnim površinama pod kojima su grašak, uljana repica i pivarski ječam rade se dve žetve, odnosno tokom jedne proizvodne godine gaje se dve kulture na istoj parceli. Do sada su u ovoj zadruzi sejali grašak ranijih rokova setve. Ove godine, u dogovoru s Kompanijom „Frikom“ za koju proizvode ovo povrće, rokovi su pomereni i setva je obavljena u trećoj dekadi aprila.

– Zemljište je najpre trebalo lepo uzorati i zatvoriti brazdu, uneti u njega potrebno đubrivo, s više kalijuma u osnovnoj obradi, a više pristupačnog azota u pretsetvenoj pripremi. Vegetacija graška traje od 60 do 70 dana, pa biljci koja nema dubok koren  hraniva moraju biti stalno pristupačna. A da bi hraniva bila lako dostupna, biljkama je potrebno i mnogo vode. Zbog toga je grašak na njivama naše zadruge pod zalivnim sistemima, jer svaka povrtarska proizvodnja bez navodnjavanja svodi se na amaterizam i donosi neizvesnost. Predhodnih godina setvu smo radili u ranim rokovima, te se kasnije na usevu javljalo više bolesti i problema u samoj tehnologiji proizvodnje – kaže rukovodilac proizvodnje u ZZ „Veljko Lukić – Kurjak“ dipl. agronom Jugoslav Lazić.

You need to be logged in to view the rest of the content. Please . Not a Member? Join Us