„Vojvodinašume“ u borbi za pošumljavanje Pokrajine

Vojvodina je sa manje od sedam odsto površina pod šumama područje sa najnižim stepenom šumovitosti u Evropi, a kako bi se dostigla optimalna pošumljenost u pokrajini, počevši od ove, pa sve do 2030. godine, trebalo bi godišnje pošumiti oko 17.000 hektara zemljišta.

Ukupna površina šuma i šumskog zemljišta u Vojvodini iznosi oko 185.000 hektara. „Vojvodinašume“ gazduju sa 130.000, dok je u privatnom vlasništvu oko 5.500 hektara.

„‘Vojvodinašume’ održivom proizvodnjom zarađuje i investira preko milijardu dinara u prostu reprodukciju, što znači održivu proizvodnju. To upravo počinje sa sečom kada je šuma prastara, kada dosegne svoj životni vek. Onda se seče to drvo i prave proizvodi od toga. Oko pet do šest hiljada ljudi ima egzistenciju od toga, a sa druge strane nezanemarljiv je i ekološki aspekt jer ponovo pošumljavamo“, napominje Roland Kokai, generalni direktor „Vojvodinašuma“.

Marko Marinković, izvršni direktor za šumarstvo ekologiju i razvoj JP „Vojvodinašume“, ističe da godišnje obnove oko 2.000 hektara šuma.

„To znači da se na 2.000 hektara drvo iskoristi na jedan održiv način i da se pošumi oko milion sadnica na upravo pomenutih 2.000 hektara. Pored toga, postoje nove površine koje mi osnivamo i to u proseku 100 do 150 hektara proširene reprodukcije, to znači novih šuma za Vojvodinu“, dodaje Marinković.

Značajna finansijska sredstva ulažu se i u nabavku nove mehanizacije.

„Javno preduzeće ‘Vojvodinašume’ ulaže u najsavremeniju mehanizaciju u šumarstvu i po nekoliko miliona evra godišnje. Pre svega se gleda ekonomski aspekt na polju humanizacije rada. Ova mašina horester, menja petnaest sekača. Što se tiče mehanizacije na privlačenju drvnih asortimenata takođe mi imamo 18 forverda, 28 traktorskih ekipaža, a na polju podizanja i obnovi šuma na gajenju šuma kupuju se najsavremenije mašine i mehanizacija“, navodi Milan Sučević, izvršni direktor za korišćenje šuma i mehanizaciju JP „Vojvodinašume“.

U proteklih desetak godina na području Banata hrastom lužnjakom zasađeno je negde oko 1.500 hektara. Za jednu hrastovu šumu potrebno je negde oko 120 do 150 godina do njene pune zrelosti.

Izvor: RTS

Foto: Freeimages

razvojnifv.png

RAZNO

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti

Poslednja Novosadska cvetna pijaca

Poslednja Novosadska cvetna pijaca ovog proleća održaće se 22. i 23. maja. Na jednom mestu možete kupiti omiljene biljke za

Četvrta Novosadska cvetna pijaca ovog proleća se održava u petak, 8. maja i subotu, 9. maja

Nemojte propustiti bogatu ponudu cveća, ukrasnog bilja, četinara i lišćara, kaktusa, različitih vrsta semena, kao i pribora za baštovanstvo. Pored