Od zelenog i braon otpada prave kompost za cveće

Domaćinstva i ugostitelji iz Topole i okolnih sela uključili su se u pilot projekat  „Mi biramo reciklažu – mi biramo kompost“ u kome se nedeljno prikupi oko 1.700 litara bio-otpada. Od zelenog i braon otpada prave se podloge za biljke, a na čelu ovog  jednogodišnjeg projekta je  Javno komunalno- stambeno preduzeće Topola. Prema rečima Katarine Brković, saradnice na ovom projektu, zainteresovanost građana koji žele da učestvuju u odvajanju bio-otpada je  zadovoljavajuća.

„Redovno dobijamo pozive gradjana koji žele da budu deo projekta. Svesni su da kompost koji pravimo od bio-otpada može da doprinese ulepšavanju grada, jer kompost koristimo za sadnju cveća u našoj vaoršici, ali možemo i da ga prodajemo, istakla je Brković.

U pilot projekat je do sada aktivno uključeno 39 domaćinstava i ugostitelja iz Topole.

„Nedeljno se prikupi oko 1.700 litara bio- otpada. Namera projekta je i da sagledamo u kojoj meri može da smanji otpad na deponiji Torovi, kako bismo omogućili zdraviju životnu sredinu. Ujedno, rešavamo i pitanje otpada koji može da se reciklira, tehnološki obradi i kompostira da ne bi završilo na deponiji“, dodala je Katarina Brković.

Za odvajanje otpada domaćinstvima i ugostiteljima su podeljene „braon kante“ u koje se odvaja zeleni i braon otpad. U ovu kategoriju  smeća spadaju- kafa, otpad iz kuhinje, voće, povrće, trava, i sve što odgovara za pravljenje komposta, ali bez ostataka od mesa i mlečnih proizvoda. Otpad se skuplja jednom nedeljno, istovara se i ručno meša u pilot kompostani. Kvalitet komposta je zadovoljavajući, a u inivijalnoj setvi nikao je i ladolež.

Nakon završenog pilot projekta u junu ove godine, čiji je cilj istraživanje, kao krajnji rezultat u Topoli očekuju Studiju procene uvođenja upravljanja biootpadom na teritoriji celog grada i opravdanosti izgradnje kompostane.

Biljana Nenković

Foto: Biljana Nenković

razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti