Orlova kula usred zelene oaze

Na teritoriji žitištanske opštine nalaze se dva veća parka. Jedan je u Žitištu, i njegovi simboli su krivo drvo i Orlova kula, a drugi je u Banatskom Dvoru.

U Turističkoj organizaciji opštine Žitište kažu da su u ostalim mestima zastupljeni manji parkovi i lepo uređeni drvoredi. Na pojedinim lokalitetima mogu se pronaći i veoma retka i stara stabla koja, pored toga što imaju značajnu biološku vrednost, predstavljaju i prirodnu atrakciju.

„Žitištanski park ima dugu tradiciju i podigao ga je plemić Antal Kiš 1815. godine. Jedna priča govori da je park podignut zbog ljubavi, odnosno da je Kiš bio zaljubljen u jednu veoma lepu, ali siromašnu devojku. Pošto nije mogao da kruniše tu ljubav, podigao je park u spomen lepoti i ljubavi”, kažu u Turističkoj organizaciji opštine Žitište.

Atila Kiš je 1847. godine dao da se podigne u središnjem delu parka veštačko uzvišenje i mala kula od kamena i pečene cigle, visine oko četiri metra, koja je nazvana Dombačka. Poznata je i po imenu Orlova kula. Naime, priča kaže da je jednom prilikom orao uhvatio dete i pokušao da ga odnese. Međutim, u tome nije uspeo, a ljudi koji su radili na obližnjoj njivi su uspeli da uhvate orla. Ne želevši da ga ubiju, ipak su smatrali da orao mora da bude kažnjen i odlučili su da ga na neko vreme zatvore u kulu na Dombačkoj dok „ne odsluži“ svoju kaznu.

Duž staza parka bilo je raspoređeno devet statua koje su predstavljale ženske likove iz antike. Park je bio u vlasništvu porodice Kiš sve do 1899. godine, kada ga je opština otkupila. Žitištanski park je u to vreme imao i ulaznu kapiju i bio je jedan od najlepših u Banatu. Poseban ukras parka činili su jorgovani zasađeni duž staza, pa je park poneo naziv i Jorgovanski.

U parku su danas zastupljene različite vrste drveća. Simbol parka je takozvano krivo drvo, a veoma su atraktivni i pojedinačni primerci visećih kalemljenih jasenova.

Izvor: Dnevnik

Foto: Dnevnik

razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti