Pčele ugrožava ilegalna upotreba zabranjenih insekticida

 Srbija prati EU regulativu pa je i kod nas zabranjena upotreba nekih hemikalija za tretiranje bilja na otvorenom prostoru, ali je problem što ih neki poljoprivrednici ilegalno koriste pogotovo na suncokretu, pa stradaju pčele, rekao je danas za Tanjug predsednik Odbora za zaštitu pčela Saveza pčelarskih organizacija Srbije (SPOS) Miloš Bogdanović.
Ranije je objavljeno da je najviši sud EU odbio da po žalbi koncerna Bajer poništi odluku nižeg suda iz 2018. godine o zabrani tri aktivne supstance za insekticide – imidakloprida, klotianidina i tiametoksama.
Bogdanović kaže da ta zabrana važi i u Srbiji te da je uvedena 2018. godine.
„I u EU i kod nas zabranjena je njihova upotreba na otvorenom prostoru za tretiranje suncokreta i kukuruza, dok je u staklenicima upotreba dozvoljena. Tu pratimo EU trendove“, rekao je on.
Kao problem on navodi ilegalno tretiranje tim zabranjenim sredstvima u sopstvenoj režiji, navodeći da pre svega seme suncokreta na otvorenom tretiraju nesavesni individualni poljoprivrednici.
„To bi trebalo pčelari i ostali savesni poljoprivrednici da prijave SPOS-u, a mi ćemo nadležnima. Iako poslednjih godina nije bilo prijava za nedozvoljenu upotrebu neonikotinida – uvek je bilo sumnje“, kaže on.
Navodi da se pčelari retko odluče da prijave zbog procedure jer je skupo dokazivanje a troškove snose pčelari.
„Rešenje je da se trovanje pčela tretira kao krivično delo, i da trošak analiza snose nadležni. Onda bi sve išlo brže i efikasnije“, kaže on.
Dodao je da je nelegalno tretiranje tim zabranjenim insekticidima opasnije, jer se ne poštuju niti doze tih sredstava.
„U principu nema njih puno, ali jedan može da nanese veliku štetu. Na suncokretu su velika polja, pa je i puno košnica na tim poljima“, rekao je on.
Prema podacima SPOS-a od 2015. – 2019. godine stradalo je preko 5650 pčelinjih zajednica što je 226 miliona pčela, a samo u 2019. godini nestalo je više od 2150 pčelinjih zajednica odnosno preko 86 miliona pčela.

Izvor: Tanjug

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti