Kasni povrtarska proizvodnja

Povrtarska proizvodnja u Kikindi kasni dve nedelje, pa je i cena povrća viša. Imajući u vidu da su temperaturna kolebanja uticala na samu proizvodnju, a jedan od najvećih problema je i nedostatak radne snage, povrtari očekuju da će teško doći do sniženja cena povrća.

Temperaturna kolebanja, ali i dosta dana bez sunčanih perioda, uticali su povrtarsku proizvodnju na severu Banata. Kikindski povrtari obavljaju onaj posao koji je bio predviđen pre dvadesetak dana, tako da celokupna proizvodnja u samom početku sezone uveliko kasni.

“Dve nedelje kasnimo sa poslom. Krompir je trebalo da počnemo da vadimo, a još nismo u tom poslu. On je počeo tek da izlazi iz zemlje. Kasni sve i zato je takva cena. Uopšte, koliko ratarima tako i nama kasni proizvodnja“ – kaže Dragan Vukobrat, povrtar iz Kikinde.

U toku je zasad paprike, ali i paradajza. Potrebno je više sunčanih dana, jer može da dođe do porasta troškova proizvodnje.

“Kakva će cena biti u narednom periodu ne zavisi od nas već od ponuda i potražnje, ali sam mišljenja da će u određenom periodu doći do nagomilavanja robe svima i da će u tom momentu roba biti jeftinija, ali kako vreme odmiče roba će opet da poskupljuje“ – dodaje Dejan Ugrešić, iz Udruženja “Banatska lenija“, Kikinda.

Pored većih ulaganja, kikindski povrtari imaju i problem nedostatka radne snage, što im dodatno otežava već ionako loše uslove za rad ove sezone.

“Za našu proizvodnju je dovoljna kikindska pijaca, ali ne smemo da se u veću proizvodnju upustimo jer nemamo radnu snagu za veći posao“ – smatra Vukobrat.

“Svesni smo da je sve poskupelo, radna snaga pogotovo, teško je naći radnu snagu. Mi sa ovim projektom koji podržava i Gradska uprava, imamo problem da nađemo ljude adekvatne za ovaj posao“ – nadovezao se Ugrešić.

Kikinda nije povrtarski kraj, ali je u poslednjih nekoliko godina primetan porast gazdinstava koja prelaze na bavljenje proizvodnjom povrća, a jedan od razloga je i organizovana proizvodnja, kao i organizovan otkup određenih kultura, što je dalo dobre rezultate.

Izvor: RTV

Foto: RTV

razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti