Ratari zadovoljni prinosom, očekuju dobru cenu za pšenicu

Toplo vreme nije smetalo ratarima u južnom Banatu da završe žetvu. Zadovoljni su prinosima, a očekuju i dobru cenu pšenice.

Vukašin Ristić i Jovan Beznja od jutra do mraka su na njivi. Kako kažu, spavaju po četiri sata dnevno, jer imaju dobru mehanizaciju koja im omogućava kad je potrebno i rad noću. 

Dnevno požnju i do 30 hektara. Požurili su da završe žetvu pre kiše, jer su rod i kvalitet zrna izuzetno dobri. 

„S obzirom na ove visoke temperature, dobra mehanizacija je presudni faktor. Teško je ako nema klime u kombajnu i čovek ne bi mogao da izdrži i ne bi mogao da radi od 12 do 16 sati u lošim mašinama“, objašnjava poljoprivrednik Jovan Beznja.

Ovde očekuju prosečan rod od oko devet tona po hektaru, a iako kažu da je trenutna akontna cena od 21 dinar po kilogramu solidna, očekuju da će posle žetve porasti još za dva do tri dinara, jer se i cene repromaterijala stalno povećavaju.

„Repromaterijal, kako nam najavljuju, na jesen će poskupeti i do 40 odsto, posebno veštačka đubriva i hemija“, kaže poljoprivrednik iz Pančeva Vukašin Ristić.

Poljoprivrednike u južnom Banatu brine trenutno stanje kukuruza, jer, kako kažu, već sad očekuju zbog suše manji prinos i do 40 odsto, a ako uskoro ne bude dobre kiše, šteta će biti još veća.

Izvor: RTS

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti