Nestašica kupine na svetskom nivou

Ukupne zalihe smrznutog voća se smanjuju i one su za dva odsto niže u odnosu na isti period prošle godine, objavilo je u poslednjem izveštaju Ministarstvo poljoprivrede SAD

Najveći pad u odnosu na isti period prošle godine, zaključno s julom, zabeležen je kod kupine, gde je razlika bila čak 36 odsto. Ujedno, ovo je i odgovor na pitanje zašto je to voće u Srbiji ove sezone bilo u otkupu drastično skuplje u odnosu na ranije godine i gotovo dostiglo cenu maline.

Tendenciju smanjenja količina beleže i malina i borovnica s padom od 11 procenata u odnosu na 2020. Iz grupe jagodastog voća jedino jagoda beleži porast zaliha (za 13 procenata). Od ostalih voćnih vrsta veliki pad zaliha u američkim hladnjačama beleže i breskva (minus 34 procenata) i jabuka (minus 16 odsto).

Kakva je u ovim okolnostima perspektiva gajenja određenih vrsta voća u Srbiji i da li nam ovakvo stanje ide naruku?

– Voćari u Srbiji imaju veoma tešku godinu za sobom. Pozni mrazevi tokom cvetanja i oprašivanja, hladno i vlažno proleće, učestala pojava grada u većini proizvodnih regiona… Najzad, i dugotrajna suša praćena niskom relativnom vlažnošću ostavili su velikog traga na prinos i kvalitet celokupne voćarske proizvodnje u našoj zemlji – kaže za „Politiku” dr Aleksandar Leposavić iz čačanskog Instituta za voćarstvo i profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Kruševcu.

Prema njegovim rečima, najveći pad proizvodnje u odnosu na višegodišnji prosek zabeležen je kod kajsije, maline, breskve, šljive, jabuke i kruške. Nažalost, dodaje, to su voćke koje se najviše gaje kod nas. Kako kaže, šljiva i malina, koje se smatraju nacionalnim voćem Srbije podbacile su za 50 i više procenata.

– Višegodišnji prosek za šljivu kod nas iznosi od 450 do 500 hiljada tona, ove godine je prepolovljen, dok je kod maline prosek od oko 70 hiljada tona, i to je realna slika stanja za ovo voće – ističe Leposavić.

Imajući u vidu pozitivne trendove i rast cena poljoprivrednih proizvoda na svetskom i domaćem tržištu, Leposavić smatra da voćarstvo u Srbiji ima perspektivu ako u budućnosti u našim voćnjacima bude imao ko da radi.

– Bez obzira na cene koje su ostvarili naši voćari u ovoj sezoni, veliki izazov za sve predstavlja obezbeđenje radne snage, čak i za najosnovnije poslove u zasadima – ističe naš sagovornik.

Kako kaže, u godinama kao što je ova voćari se teško bore s vremenskim nepogodama, nepoverenje u osiguravajuće kuće veoma je prisutno, kao i rast cena repromaterijala i goriva.

– Uprkos tome, postoji interesovanje za održavanje postojećih i podizanje novih zasada različitog voća. Najveće je za već pomenute nacionalne voćne vrste, s tim što je kod šljive posebno interesantno zasnivanje zasada autohtonih sorti za proizvodnju rakije. Kod maline standardno za sorte vilamet i miker i nekoliko drugih za prodaju tog voća u svežem stanju – zaključuje dr Leposavić.

Izvor: Agrosaveti/Politika

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti

Poslednja Novosadska cvetna pijaca

Poslednja Novosadska cvetna pijaca ovog proleća održaće se 22. i 23. maja. Na jednom mestu možete kupiti omiljene biljke za

Četvrta Novosadska cvetna pijaca ovog proleća se održava u petak, 8. maja i subotu, 9. maja

Nemojte propustiti bogatu ponudu cveća, ukrasnog bilja, četinara i lišćara, kaktusa, različitih vrsta semena, kao i pribora za baštovanstvo. Pored