Lemeški kulen čeka sertifikat


U Svetozaru Miletiću održan je 14. „Kulen fest“, manifestacija koja okuplja proizvođače lemeškog kulena, proizvoda sa oznakom zaštićenog geografskog porekla.
Organizator Kulen festa je Udruženje „Lemeški kulen“.
Lemeški kulen je proizvod zaštićenog geografskog porekla i može se proizvoditi samo u Svetozaru Miletiću i to od svinja koje se gaje na području tog sela. Lemeški kulen pravi se u mnogim domaćinstvima, a nekoliko mladih proizvođača ima i registrovane radionice za proizvodnju kulena.
„Lemeški kulen specifičan je zbog sastava, jer se ne stavlja ništa drugo osim svinjskog mesa prve klase, naše domaće začinske paprike i kuhinjske soli. Naravno, najbitnije je sušenje. Pre sedam godina otvorili smo našu proizvodnju i maksimalno se trudimo da održimo proizvodnju na tradicionalni način“, kaže Dora Vidaković, proizvođač kulena.
Iako Lemeški kulen ima oznaku proizvoda zaštićenog geografskog porekla nedostaje još sertifikacija ovog proizvoda.
„Sve faze koje su naznačene u Elaboratu da se prate i kontrolišu i tek onda kada se ispita kvalitet gotovog proizvoda može se staviti etiketa lemeški kulen“, kaže profesor dr Ilija Vuković sa beogradskog Fakulteta veterinarske medicine.
Jednom godišnje u Svetozaru Miletiću održava se Kulen fest. To je manifestacija na kojoj se može probati i kupiti Lemeški kulen, ali je i takmičarskog karaktera. Ocenjuje se izgled, čvrstoća, miris, ukus, boja i održivost boje.
Jedan od članova žirija, doktor Branko Suvajdžić, koji je doktorirao na sremskom kulenu, ističe: „Što se tiče lemeškog kulena meso je više usitnjeno i postoji razlika u procentu paprike koje se dodaje“.
Ove godine nije bilo izlagača iz Hrvatske i Mađarske, ali se među lemeškim kulenom našao jedan „bukovački“ – sa somborskih salaša „Bukovac“.
„Sve su to nijanse. Ja ga pravim od krupnije mlevenog mesa, sa manje paprika“, kaže Nenad Dedić, vlasnik salaša „Bukovac“.
Nema podataka o tome ko i kada je prvi osmislio i napravio lemeški kulen, ali se receptura, kako izrade tako i čuvanja – nege kulena, prenosila sa generacije na generaciju. I sačuvala do danas.
Izvor: RTV
Foto: lemeskikulen.com

razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti