Jestive kašičice od brašna, jaja i meda

U Banatskom Karlovcu grupa inženjera odlučila je da napravi mašine za proizvodnju jestivih kašičica za ugostiteljske objekte. Na taj način žele tržištu da ponude zdrav proizvod, koji će zameniti plastične kašičice, a samim tim čuvati životnu okolinu.

Da bi započeli proizvodnju jestivih kašičica, inženjeri iz Banatskog Karlovca morali su sami da osmisle i naprave mašine – za mešanje testa, kalupiranje, sušenje u četiri komore na različitim temperaturama i pakovanje kašičica. Sve to trajalo je dve godine.

„Morali smo sve da radimo sami od nule. Probali smo da nađemo dobavljače i ništa nije bilo dobro i na kraju smo odlučili sve da uradimo sami. Moj tim inženjera je fantastičan mladi tim koji je kreativan, koji juri i grabi i posle dve godine vidite šta smo uradili“, rekao je Petar Radulović, vlasnik preduzeća „Moja kašičica“.

Jestive kašičice izrađuju se od smese brašna od prosa, glutena, jaja i domaćeg meda. Ne koriste se veštački sastojci ni voda.

„Ovu smesu koju sam na kraju dobio dugo sam isprobavao na različite načine, različite sastojke sam u različitim intervalima dodavao, dok nisam došao do ove smese koja je sad potpuno čvrsta i termostabilna“, objasnio je pekar Marko Ivanović.

Trenutno desetoro zapsolenih dnevno u jednoj smeni proizvede oko 20.000 običnih jestivih kašičica, ali i sa ukusom cimeta i kakaoa. Nameravaju da sledeće godine zakorače i na inostrano tržište.

„Jestive kašičice smatramo da su budućnost i da su zamena za plastične, jer kad pijemo kafu vidimo ljude koji žvaću plastične kašičice, koje kasnije završe negde na uličici ili u parku. Mi smo uvek razmišljali o nekom rešenju za zamenu toga“, rekao je direktor preduzeća „Moja kašičica“ Leon Caran.

Ovi mladi preduzetnici neće se zaustaviti na jednom proizvodu jer uvek imaju nove ideje. U toku je planiranje proizvodnje jestivih slamčica za sokove i čajeve.

Izvor: RTS

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti