Zbog neplanske seče, jelke će postati retkost

Novogodišnji praznici ne mogu se zamisliti bez jelke i ukrasa. U Srbiji se svakog decembra poseče nekoliko hiljada mladih četinara, najviše smrče i jele. Zakon o šumama zabranjuje bespravnu seču, na ulicama mogu da se vide i jelke koje nisu propisno obeležene. Ako se nastavi trend neplanske seče, možda će za decu, u budućnosti, jelka biti prirodna retkost. Jer, posle novogodišnjih praznika, samo u Beogradu, pored kontejnera ostane više od milion jelki!

Semenski centar u Požegi i ove godine je iz svojih rasada izvadio jelke sa busenom, svaka ima karton na kome je navedeno odakle potiče i ko je proizveo. To su jelke koje će krasiti domove širom Srbije i Crne Gore, a većina njih će posle praznika ponovo biti zasađena.

„Vrlo je važno da ta sadnica ne bude baš na nekom toplom mestu. Nego u nekom predsoblju, gde je malo hladnije. Jer biljka se prenosi sa otvorenog prostora, gde su temperature, niže u neki topliji prostor“, rekao je dipl. inženjer šumarstva Predrag Tasić, iz Semenskog centra „Srbijašuma“, iz Požege.

Jelke s busenom stare godinu dana na dar od „Srbijašuma“ dobile su i volonterke Zelene biblioteke u Požegi.

Zasadile su ih u saksije i čuvaće ih sve dok ne budu spremne za sađenje u prirodi. A novogodišnju jelku staru tri godine su okitile i krasiće Narodnu biblioteku za vreme praznika.

„Za dvadesetak dana, kada prođu praznici, naći ćemo pogodno mesto i vratićemo je da raste u prirodi“, istakla je Ivana Filipović, volonterka Zelene biblioteke.

„Kako bi ona nastavila svoj život, proširićemo to znanje našim drugarima kako bi oni sadili jelke sa busenom, a ne sekli jelke“, rekla je Sara Palačković, bibliotekarka Narodne biblioteke u Požarevcu.

Kada kitite jelku, vodite računa da koristite ukrase od recikliranih materijala. 

Srbija ima samo 17 procenata četinarskih šuma. Ako danas posadimo jelu i smrču, kažu stručnjaci, u njihovoj hladovini i senci uživaće tek naši unuci i praunuci.

„Da bi se na toj površini stvorila šuma četinarskih vrsta drveća, recimo, smreče ili jele, koje su najkarakterističnije kada su u pitanju novogodišnje jelke, potrebno je da prođe nekih 50 do 70 godina, u zavisnosti od vrste uslova, staništa i klime. Jako je teško u potpunosti sprečiti svaku nameru kada je nelegalna seča u pitanju“, istakao je Boris Ivanović iz JP „Srbijašume“.

Poslednjih godina Nacionalni parkovi posebno su pogođeni sušenjem četinara, i to zbog obolevanja.

„Veliki problem je ugrožavanje naših zaštićenih područja, prirodnih područja, kroz izgradnju, nasipanje, krčenje, uništavanje zelenih površina, seča radi izgradnje koja je nelegalna u tim područjima. Stanje šuma nije povoljno, imamo probleme zbog klimatskih promena, javljaju se bolesti. Naša očekivanja od šume moramo malo da smanjimo i da više uložimo u negu, obnavljanje šuma“, rekao je Goran Sekulić, saradnik za javne politike u „WWF Adria“.

Dobar primer je Norveška, poznatija kao zemlja šuma, koja mudro čuva svoje bogatstvo. U vreme božićnih i novogodišnjih praznika, ne „ubija“ svoje četinare, već ih uvozi po dvostruko većoj ceni iz Danske.

Izvor: RTS

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti

Poslednja Novosadska cvetna pijaca

Poslednja Novosadska cvetna pijaca ovog proleća održaće se 22. i 23. maja. Na jednom mestu možete kupiti omiljene biljke za

Četvrta Novosadska cvetna pijaca ovog proleća se održava u petak, 8. maja i subotu, 9. maja

Nemojte propustiti bogatu ponudu cveća, ukrasnog bilja, četinara i lišćara, kaktusa, različitih vrsta semena, kao i pribora za baštovanstvo. Pored