Sateliti govore o uticaju klimatskih promena na poljoprivredu

Poljoprivredna proizvodnja je među najpodložnijim delatnostima uticaju klimatskih promena. Sve učestalije suše, velike oscilacije u vremenskim prilikama i ekstremne nepogode za rezultat daju sve manje prinose i loš kvalitet ploda.

I Srbija će morati ozbiljno da poradi na racionalnijem korišćenju zemljišta i vodnih resursa. To bi mogao da olakša zajednički projekat koji realizuje novosadski Institut Biosens u saradnji sa Nasom i američkim univerzitetima.

„Nasa je svima poznata po istraživanju svemira, ali više od 40 godina sa 20 satelita osmatra i površinu Zemlje. Prošle godine raspisali su konkurs za finansiranje projekta koji se bavi istraživanjem klimatskih promena i njihovog uticaja na poljoprivredu“, kaže Gordan Mimić iz Instituta Biosens.

On objašnjava da će se u okviru projekta istraživači Biosensa baviti obradom tih satelitskih slika, kako bi se ustanovili aktuelni trendovi u poljoprivrednoj proizvodnji u našem regionu, odnosno južnom delu toka Dunava, prevashodno u Vojvodini koja ima više od 86 odsto obradivog zemljišta. U projektu učestvuju i dva mičigenska univerziteta, odakle dolaze eksperti u modeliranju klimatskih promena i hidrološkom modeliranju.

Njihov zadatak će biti da daju prognoze u kojim okvirima će se te promene dešavati na našem području , a onda će stručnjaci iz Instituta analizirati kako će te promene uslova uticati na datum setve i žetve, na dužinu vegetacione sezone, na setvenu strukturu i na plodored.

Cilj je da se naprave strateški planovi kako da se poljoprivredna proizvodnja adaptira na uslove koji će biti preovlađujući u narednih nekoliko decenija.

U Srbiji je u poslednjih 10 godina četiri puta bila suša u toku vegetacione sezone, podseća Mimić i dodaje da uz pomoć preciznijih podataka i pouzdanih trendova poljoprivrednici mogu unapred da se pripreme i najracionalnije organizuju svoju proizvodnju, u smislu izbora kulture koju će gajiti, vrste semena, plodoreda i dinamike radova.

„Zaključci do kojih se bude došlo trebalo bi da omoguće i da država napravi dugoročnu poljoprivrednu strategiju, između ostalog i da predvidi efikasan sistem infrastrukture za navodnjavanje“, zaključuje Gordan Mimić iz Instituta Biosens. Projekat traje do 2024.godine.

Izvor: RTS

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti