Uticaj mikroklime na krave

Značaj i uticaj mikroklime na krave se jako potcenjivao i uvek se stavljao na poslednje mesto. Poslednjih godina se situacija promenila. Sa povećanjem mlečnosti krava, sve više se uviđa da je faktor mikroklima veoma važan.

Od svih faktora klime, na temperature se najlakše i najbrže reaguje. Jer, misli se da je njen uticaj veći u odnosu na druge faktore klime I da ga obavezno treba imati u vidu. Krave odlično podnose razne temperature. Pre svega, dobro podnose niže temperature ( do 5, pa i do 10 stepeni ispod nule). Važno je da tada krave imaju toplo I suvo ležište sa dosta prostirke. Do 20 stepeni iznad nule ne primećuju se promene koje umanjuju proizvodnju. Ako je temperature oko 30, a pogotovu iznad toga, kravama treba obezbediti hladovinu, a po mogućnosti I povremeno tuširanje.

Sastav vazduha – krave disanjem troše kiseonik, a proizvode ugljen monoksid koji je po životinje štetan. Disanjem se proizvodi i vlaga, koja takođe nije korisna. Tokom zimskog perioda kada su temperature niske, proizvođači zatvaraju vrata I prozore, da bi se sačuvala toplota. Time se umanjuje razmena vazduha, nema dovoda novih količina, a vazduh se u stajai troši. Krave su tada uznemirene, kratko leže, često ustaju. To je znak da je u staji sastav vazduha nepovoljan. Kravama i u toku zime trebaju velike količine vazduha. Velika je greška zimi zatvarati otvore za ulaz – izlaz vazduha. To je pak veća greška nego da u štali bude prohladno. Količine vazduha koje su potrebne kravama su veoma velike. Krave su veliki potrošači vazduha. Za 1UG (TM oko 500kg ) potrebno je najmanje 50 kubnih merata / čas vazduha zimi, a leti je norma čak najmanje pet puta veća. Iz tog razloga visoke staje su “po volji” kravama, čak I zimi kada su one hladnije. Kravama ne odgovara ni kada je mnogo krava u staji. Tada se njihov učinak smanjuje, a zdravlje se ugrožava, Bolje rešenje je kada je manje krava u staji. To se odražava na kvalitet vazduha i na opšti uspeh u držanju krava. Bolje je pogrešiti pa u staji držati krave razređenije, nego ih sabiti.

Zimi kada je norma vazduha 30 m³ / h potrebne su bar dve izmene na sat. Kada su staje zatvorene, to se ne postiže. U takvim stajama je zimski period za krave najteži. U tom periodu kod krava se mnogo toga poremeti. Leti je norma vazduha deset puta veća, a samim tim i broj izmena vazduha je deset puta veci.

Višak vlage u vazduhu ima više negativnih uticaja, pre svega na krave (naročito na teled), ali i na objekte i opremu (koji sa viškom vlage u stajama brže propadaju).

Piše: dipl. ing polj. Kosovka Jakšić, PSSS Srbije

razvojnifv.png

RAZNO

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti

Poslednja Novosadska cvetna pijaca

Poslednja Novosadska cvetna pijaca ovog proleća održaće se 22. i 23. maja. Na jednom mestu možete kupiti omiljene biljke za

Četvrta Novosadska cvetna pijaca ovog proleća se održava u petak, 8. maja i subotu, 9. maja

Nemojte propustiti bogatu ponudu cveća, ukrasnog bilja, četinara i lišćara, kaktusa, različitih vrsta semena, kao i pribora za baštovanstvo. Pored