Način i broj hranjenja goveda

Broj hranjenja predstavlja organizacionu meru u procesu ishrane goveda. On može biti raznolik kod raznih kategorija goveda. U ishrani teladi poželjno je da se novorođena telad prvih 3-5 dana života napajaju 4-5 puta na dan sa malim količinama mleka od 0,5-1 litra. Narednih nedelju dana napajanje se obavlja 3 puta na dan sa oko 2 litra tečne hrane po napajanju, a zatim se količina mleka povećava na 3 litra po hranjenju a napajanje vrši 2 puta dnevno. Posle 45. dana moguće je preći na jednokratno napajanje a u uzrastu od 60 dana se može prestati sa napajanjem.

Ishrana drugih kategorija goveda u oba sistema gajenja ( slobodni- vezani) i oba načina ishrane (ograničeno i po volji), najčešće se obavlja 2-3 puta u toku dana. Kod krava broj hranjenja je uglavnom uslovljen brojem muža. Ukoliko se krave muzu tri puta dnevno tada se toliko puta i hrane, odnosno pri dvokratnoj muži se dva puta i hrane- jednom ujutro a jednom uveče ograničenim količinama hrane ili količinama koje obezbeđuju konzumiranje po volji. U uslovima ishrane po volji hrana se dotura i stavlja u jasla 2-3 puta u toku dana pazeći pri tome da pri ponovnom hranjenju preostane oko 10% date hrane, što istovremeno predstavlja potvrdu da su krave ili druge kategorije goveda bile u mogućnosti da konzumiraju hranu po volji. Goveda u uslovima ishrane po volji hranu uzimaju 5-8 puta u toku dana i konzumiraju za oko 10-15 % više hrane nego kada se hrane samo dva puta dnevno.

Davanje koncentrata kravama muzarama, korisno je da se obavlja u više navrata tokom dana. Takvim postupkom obezbeđuje se povoljan tok fermentativnih procesa u buragu, konzumiranje veće količine ukupne hrane i dobijanje visoke proizvodnje mleka sa zadovoljavajućim % mlečne masti.

Osvetljavanje štale ili hranilišta van staje noću, u uslovima ishrane po volji, povoljno deluje na konzumiranje hrane. Krave u takvim uslovima konzumiraju za oko 10-12% više hrane nego kada su noću u mraku.

Piše: Savetodavac za stočarstvo Nebojša Brajović, PSSS Srbije

razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti