Černozem i kanalska mreža ozbiljan potencijal Sombora

Kao nekadašnja močvarna oblast Sombor i njegova okolina su „na zelenu granu“ izašali tek kada je ovaj deo Vojvodine prošaran kanalskom mrežom, koja je odvela vodu za ravnice i za sobom ostavila neverovatno plodnu zemlju, černozem.

Danas, kada je severozapad Vojvodine, kojem je Sombor administrativni centar, prokrvljen sa oko 200 kilometara kanalske mreže od koje je velik broj i plovan, sami kanali i njegove obale predstavljaju i ogroman turistički potencijal.

Viziju kanala kao okosnice turizma, sami stanovnici Sombora i okoline su odavno prepoznali, pa su kanalske obale prosto načičkane vikend naseljima kojima dominiraju i skromne vikendice, dostatne tek za jednog ili dvojicu zaljubljenika u sportski ribolov, ali i prave vile koje mogu da prime daleko veći broj onih koji su namerni da uživaju u netaknutoj prirodi kanala, ali i samog Dunava koji je okosnica kanalske mreže.

Međutim, sistem kanala koji je počeo da se izgrađuje još u 18. veku ima daleko više potencijala, čega je svesna i lokalna samouprava, pa su se tako ovih dana somborski gradonačelnik Antonio Ratković i načelnik Zapadnobačkog okruga Goran Nonković, zajedno sa saradnicima sastali sa direktorom Agencije za upravljanje lukama Vukom Perovićem i savetnikom za održivi turizam u Vladi Srbije Markom Bajićem. Povod za sastanak bilo je uspostavljanje saradnje između Grada Sombora i Agencije za upravljanje lukama na zajedničkom radu na uređenju upravljanja rečnim i kanalskim tokovima na teritoriji grada, što je od posebnog značaja, budući da je teritorija Grada Sombora mesto na kome Dunav ulazi u Srbiju i gde započinje nekoliko bitnih kanalskih tokova.

Izvor: Dnevnik

Foto: JVP „Vode Vojvodine“

razvojnifv.png

RAZNO

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti

Poslednja Novosadska cvetna pijaca

Poslednja Novosadska cvetna pijaca ovog proleća održaće se 22. i 23. maja. Na jednom mestu možete kupiti omiljene biljke za

Četvrta Novosadska cvetna pijaca ovog proleća se održava u petak, 8. maja i subotu, 9. maja

Nemojte propustiti bogatu ponudu cveća, ukrasnog bilja, četinara i lišćara, kaktusa, različitih vrsta semena, kao i pribora za baštovanstvo. Pored