Proizvodnja preparata za zaštitu bilja najveća muka

Minule subote, u Master centru novosadskog Sajma, okupili su se povrtari iz Srbije i regiona na tradicionalnom, sada već 22. savetovanju iz ove oblasti poljoprivredne proizvodnje, a po prepoznatljivom nazivu – Savremena proizvodnja povrća. Koliko su teme bile zanimljive za proizvođače i učesnike ovog skupa svedoči i podatak da je druženje „zagazilo“  duboko u popodne.

A ukidanje mnogih aktivnih materija u EU pa samim tim i Srbiji, i prestanak proizvodnje preparata za zaštitu bilja koji su povrtarima bili veliki saveznici u proizvodnji zdravog povrća, mučili su proizvođače biljne hrane i lane a biće im kamen spoticanja i ove vegetacije. Neki preparati imaju zamenu među hemijskim proizvodima, neki nemaju, sve je više bioloških preparata koji traže drugačiji pristup zaštiti, a za to je neophodna i nova obuka i veća posvećenost poštovanju plodoreda, preventivi i racionalnoj obradi i đubrenju. A u svetlu tih novina više pažnje je posvećeno fitoplazmama i njihovom  suzbijanju, moljcima u kupusnjačama i na krompiru, lisnim vašima…

Najzanimljivija tema je ostvljena za kraj. dr Žarko Ilin, profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu i najpoznatiji stručnjak današnje povrtarske nauke, osvrnuo se na sve probleme koji su pratili ovu proizvodnju lane, a očekuje se da se neće rešiti ni ove vegetacije, jer oni nisu u moći proizvođača. Zbog smanjene kupovne moći potrošača i promet povrća je opao. Rat u Ukrajini je doneo veliki skok cene goriva i đubriva, radne snage je sve manje, a mehanizacija sve skuplja. A i priroda nas nije štedela. Na sušu, koja je sama po sebi problem, ali koji se može prevazići navodnjavanjem, „nakalemila“ se i visoka temperatura vazduha koja je stvorila sterilne cvetove, izostala je oplodnja pa tako se smanjio i prinos plodovitog povrća.

S. Mujanović

razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti