Zbog čega pčelari vole ovu faceliju?

Facelija je jedna od najmedonosnijih biljaka. Seje se već u drugoj polovini februara i početkom marta. Potrebno joj je 45 dana da procveta. U punom cvatu je više od mesec dana, a pošto se samorasejava, za zimsku ispašu dovoljno je zaorati je sredinom jula.

„Facelija je idealna za kontinuiranu ispašu pčela i preporučuje se onima koji bave stacionarnim pčelarstvom i ne sele košnice. Ako se poseje u proleće, pčele će imati pašu od maja do septembra. Naime, nakon završetka majskog cvetanja, facelija se zaore sredinom jula, kako bi u jesen pčele imale hranu“, kaže Bojan Ilić pčelar iz sela Trska kod Rače Kragujevačke.

Ilić ima pola hektara pod facelijom, na parceli u blizini košnica. Ova biljka je značajan izvor nektara i polena.

„Ona obilno i dugo cveta. Jedan cvet ove biljke daje do 4,5 miligrama nektara sa koncentracijom šećera od 28 odsto. Med od facelije spada u najskuplji i ima specifičnu prozirno belu ili svetložutu boju, a u košnicama će pčelari primetiti ljubičaste nijanse. Temperature na kojima ova biljka uspeva su od 16 do 24 stepena Celzijusa. Otporna je na hladnoću i sušu. Zato bi je trebalo što više sejati, pogotovu ako znamo da po selima ima mnogo zapuštenih parcela“, dodaje Ilić.

Facelija je jednogodišnja biljka poreklom iz Kalifornije, a na evropskom kontinentu gaji se od 19. veka. Osim za ispašu pčela korisna je i za zemljište. Naime, tokom vegetacije usvaja azot iz zemlje i često se seje kao postrni usev. Može da se gaji na svim tipovima zemljišta, jer nema posebne zahteve.

Seme joj je sitno i seje se na dubini od 1,5 do 2 centimetra u redove na razmaku od 20 centimetara. Može da naraste do 80, a koren ide u dubinu do 70 centimetara. Njegovim odumiranjem u zemlji ostaje značajna količina organskih materija, te je facelija pogodna i za popravljanje strukture i sastava zemljišta.

Tekst i foto: Biljana Nenković

razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti