Proveren sadni materijal iz Instituta za voćarstvo u Čačku

Institut za voćarstvo je prethodnih decenija jedini u ovom delu Evrope striktno sprovodio EPPO sertifikacionu šemu proizvodnje sadnica maline koja je propisana od strane međunarodne organizacije iz oblasti zaštite bilja. Ova šema podrazumeva klonsku selekciju u zasadima sorata vilamet i miker i odabiranje najboljih genotipova iz njih. Odabrani genotipovi su podvrgavani utvrđivanju sortne identičnosti i fitosanitarnog statusa, nakon čega su umnožavani kulturom tkiva u strogo ograničenom broju ponavljanja. Ovakav, ishodni materijal se čuvao u posebnim objektima u kojima je vršeno njegovo dalje umnožavanje odnosno dobijanje predosnovnog sadnog materijala.

Proizvodnja predosnovnog materijala se obavlja u uslovima potpune izolacije, u mrežanicima koji su napravljni od dvostruke mreže zbog sprečavanja ulaska insekata i patogena, sa duplim vratima i nemogućnošću dotoka površinskih voda.Od predosnovnog materijala su podizani matični zasadi maline kategorije „osnovni” a od njega se u polju za umnožavanje (na otvorenom ili mrežanicima) proizvodio sertifikovani sadni materijal.

Pobrojane faze u proizvodnji sadnog materijala zahtevaju dosta vremena, znanja i kadrovske osposobljenosti organizacija, zbog čega se uglavnom odvija u naučno-stručnim ustanovama. Ovo je posebno bitno zbog činjenice da se u ponudi sadnica u našoj zemlji često reklamira sadni materijal koji je u roku od jedne godine navodno „očišćen” od virusa i drugih patogena u inostranstvu, a zatim vraćen domaćim rasadnicima da ga umnožavaju i prodaju u kategoriji „sertifikovan”. Najčešće se radi o sorti Vilamet, kojoj se dodaje epitet „Crni”, ali i drugim koje se nude kao zamena za nju ali i drugim sortama koje trgovci nude.

Piše: Dr Aleksandar Leposavić,

Institut za voćarstvo Čačak

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti