Bosanska bamija

Danas se ova bamija pretežno gaji u Bosni i Hercegovini, i u Turskoj. Reč je, verovatno, o najstarijoj sorti na Balkanu. Sadi se tako što se u kućice stavljaju po tri do četiri semenke na udaljenosti od 30 cm kućica od kućice. Razmak između redova je 70 cm. Na otvorenom se ne seje pre početka maja, dok ne prođu svi mrazevi. Mahune iz letnje berbe koriste se za sušenje, nanizane na konac, poput ljutih papričica. Za kuvanje se koriste mladi, još nedozreli plodovi.

Piše: Biljana Nenković

razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti