Grančica koji spaja tradiciju i detinjstvo

Mladi vrbovi lastari zelene se u ime zdravlja, duhovne snage i života, najavljujući Lazarevu subotu. Osveštane u crkvi, deca ih nose kući, kao zaštitnika doma. Nema mnogo praznika koji su tako toplo i nežno povezani sa dečjom radošću, koju veselo oglašavaju zvončićima okačenih oko vrata. Ovaj običaj se vezuje za ulazak Isusa Hrista u Jerusalim.

Vrbica se obeležava subotom, uoči šeste nedelje Časnog posta. Neraskidivo je povezana sa dva velika praznika – Cveti i Uskrs. Dan nakon Vrbice počinje Cvetna nedelja, a naredne nedelje se praznuje Uskrs, koji označava Isusovu konačnu pobedu nad smrću.

Ovaj praznik nas vraća korenima, poziva na molitvu. U središtu praznika je čudo vaskrsenja Lazara iz Vitinije, koje je opisano u Jevanđelju po Jovanu. Predanje govori da je Isus Hrist vaskrsao Lazara četiri dana nakon njegove smrti. Ovaj događaj je najavio i Hristovo sopstveno vaskrsenje i konačnu pobedu nad smrću, veru u moguće. Na taj dan deca obilaze oko crkve, zakićeni vrbovim grančicama i uz zvuk zvončića, učeći prve korake ka zajedništvu i veri.

Foto: Vecteezy

U Srpskoj pravoslavnoj crkvi, Vrbica kao dečiji praznik, ima duboke korene u jevanđeljskoj poruci Isusa Hrista. Prilikom ulaska u Jerusalim, sledbenici su ga dočekali sa pesmom i palminim grančicama u rukama. Među svetom bilo je dosta dece i tada je Isus izgovorio:

„Pustite decu meni, jer takvih je Carstvo nebesko.“

Ova rečenica zapisana je u Jevanđelju po Mateju, po kome deca nose neiskvarenost, nevinost, čistu dušu i veru bez sumnje, osobine koje vode Carstvu nebeskom.

Za Vrbicu majke oblače deci novu, svečanu odeću i stavljaju im na glavu osveštane venčiće od mladara vrbe. Jer, vrba je biljka poznata po vitalnosti i otpornosti. Brzo raste, obnavlja se, lako se savija, ali ne lomi se, što predstavlja veru koja se prilagođava iskušenjima, ali nikada ne puca. Zbog svojih osobina, u hrišćanstvu je smatraju simbolom života, zdravlja i zaštitnikom od zla. Jedna je od prvih biljaka koja olista u proleće.

Nekada je bio običaj da se na ovaj dan neudate devojke, nazvane Lazarice, obuku u narodne nošnje, ukrase cvećem, koprivom i vrbovim grančicama. Obilazile bi kuće i pevajući tradicionalne pesme koje prizivaju zdravlje, najavljivale su dolazak proleća i Hristovog vaskrsenja. Domaćini bi ih pozdravljali i darivali hranom. U povorkama je bilo šest ili više neudatih devojaka. Prva Lazarica je bila najstarija i najviša, a nju su sledile mlađe.

U nekim krajevima za Vrbicu se bere sveže poljsko cveće, stavi se u vodu da prenoći. Sutradan, na Cveti svi ukućani bi se umili tom vodom, kako bi ih pratilo zdravlje čitave godine.

Piše: Biljana Nenković

razvojnifv.png

RAZNO

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti

Poslednja Novosadska cvetna pijaca

Poslednja Novosadska cvetna pijaca ovog proleća održaće se 22. i 23. maja. Na jednom mestu možete kupiti omiljene biljke za

Četvrta Novosadska cvetna pijaca ovog proleća se održava u petak, 8. maja i subotu, 9. maja

Nemojte propustiti bogatu ponudu cveća, ukrasnog bilja, četinara i lišćara, kaktusa, različitih vrsta semena, kao i pribora za baštovanstvo. Pored