Petrovača zaborava nema

Sve su jabuke lepe, ali petrovača je petrovača! Ovo je rečenica koju najčešće izgovaraju generacije stasale u prošlom veku. Danas je ova jabuka retkost, pa i kad se nađe po koja na pijačnim tezgama, mlađi je izbegavaju, jer je sitna, ponekad ugruvana. Prepoznaju se i po tome što stariji domaćini stave u pletenu korpu višak jabuka sa okućnice i nude kupcima.

Teško je petrovači da se takmiči sa izgledom današnjih sorti jabuka, koje su po pravilu krupne, ujednačene, sjajne i bez mrlja na pokožici. Ali, oni koji su odrastali uz nju tvrde da su ukus i miris petrovače neprevaziđeni i bez konkurencije. Petrovača je starinsko voće. Prva sazreva od svih sorti. U julu već može da se bere, a kako najsočniji, hrskavi, najslađi i pomalo nakiseli plodovi pristižu oko Petrovdana, tako je i dobila ime.

– Petrovača ili petrovka je stara, autohtona sorta koja uspeva bez prskanja jer je otporna na bolesti. Njoj su dovoljni sunce i voda. Ko traži zdravu jabuku, naći će je sa drveta petrovače. Prepoznaje se po tankoj svetlo – zelenoj kožici koja je sa sunčane strane rumena na uzdužne šare, a meso joj je belo. Možda nije najslađa, ali je slatko – nakisela. Prva stiže i sveža je, dok su na tezgama još uvek druge sorte, koje su prezimile u hladnjačama. Ima sitan plod koji u proseku teži oko 40 grama – kaže inženjer poljoprivrede Danko Petrović.

Ova jabuka se zbog svoje slasnosti jede sa sve košticama, jer nju imaju retki na imanjima i zasigurno je bez hemije. U Šumadiji, dodaje Petrović, intenzivnih zasada ove jabuke nema jer nije atraktivna za tržište. Zbog sitnijih plodova je zaobilaze ali iskusniji znaju da je prepoznaju.

Poznata je i po ustaljenom običaju nekadašnjih domaćica da za praznik, kada se završava petrovdanski post, prave pitu od ovih jabuka. Petrovača se nekad spremala sa korama, šećerom i narendanim jabukama. Podrazumevalo se da se pravi sa ručno razvlačenim korama, a danas su ih zamenile kupovne.

U nekim krajevima pita petrovača se priprema na drugačiji način ali sa istim ukusom i mirisom jabuka.

Sastojci:

– 6 jaja,

– 1,5 čaša šećera,

– 1 dl ulja,

– 1 čaša jogurta,

– 2 čaše brašna,

– prašak za pecivo.

Za fil:

– 1 kg narendanih petrovača,

– 100 g mlevenih oraha,

– vanilin šećer,

– kašičica cimeta.

Priprema:

Umutiti jaja sa šećerom, dodati ulje, jogurt, brašno i prašak za pecivo. U pleh izliti polovinu smese i peći 10 minuta na oko 180 stepeni. Dodati oceđeni fil od jabuka i oraha i lepo ga rasporediti po kori. Naliti drugu polovinu smese i peći dok testo ne porumeni. Posuti šećerom u prahu.

Sastojci za testo:

– 200 ml kisele vode

– 100 ml ulja

– 300 g brašna

– 1/2 kašičice sode bikarbone

– 100 g šećera

– 3 kašike džema od kajsija

Za fil:

– 1 kg petrovača

– 100 g šećera

– 100 g mlevenih oraha

– cimet.

Priprema:

Jabuke očistiti i iseći na komade. Obložiti pleh papirom za pečenje i preko njega posuti tri kašike šećera, a zatim komade jabuke. Preko njih dodati preostali šećer, orahe i cimet. Peći u zagrejanoj rerni na 200 stepeni oko 10 minuta. Za to vreme pomešati sastojke za testo i preliti preko zapečenih jabuka. Smanjiti temperaturu na 180 stepeni, vratiti pleh i peći kolač još 20 minuta.

Piše: Biljana Nenković

razvojnifv.png

RAZNO

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti

Poslednja Novosadska cvetna pijaca

Poslednja Novosadska cvetna pijaca ovog proleća održaće se 22. i 23. maja. Na jednom mestu možete kupiti omiljene biljke za

Četvrta Novosadska cvetna pijaca ovog proleća se održava u petak, 8. maja i subotu, 9. maja

Nemojte propustiti bogatu ponudu cveća, ukrasnog bilja, četinara i lišćara, kaktusa, različitih vrsta semena, kao i pribora za baštovanstvo. Pored