Ako se dobro čuva, domaćem maku nema ravnog

Nastavljajući porodičnu tradiciju, Jan Ondrejov iz Aradca svake godine povećava površine pod makom. Sa jutra, eventualno dva, na koliko su mak sejali njegovi roditelji, povećao je površine na pet, a planira da ovu kulturu poseje i na deset jutara.

– Mak je jedno vreme bio potisnut, ali mislim da je poslednjih godina ponovo zasijao starim sjajem. Ima dobru cenu i iako je ulaganje veće, veća je i zarada. Zato planiram da površine pod makom povećavam iz godine u godinu, a to mi nije jedini plan u vezi sa njim – priča Jan Ondrejov.

Pandemija i razna ograničenja naveli su Jana na ideju da mak ne prodaje na način kako ga je prodavao do pre godinu dana.

– Prodajem ga na pijaci i direktno proizvođačima kolača. Pandemija nas je u jednom trenutku zakočila. Zato sam rešio da mak koji proizvedem, sam i meljem, pakujem, vakuumiram i, naravno, brendiram. Planovi bi trebalo da se realizuju u najskorije vreme – ističe Ondrejov.

Tržište je preplavljeno uvoznim, nekvalitetnim makom, za koji se ne zna koliko je putovao, gde se i pod kakvim uslovima čuvao.

– Mak je uljarica i ukoliko se neadekvatno pakuje i čuva, vrlo brzo užegne. Zna da bude i gorak. Domaći mak je kvalitetniji i ukoliko se adekvatno čuva, nema mu ravnog. Time mislim da se bavim i da kupcima omogućim da kupe gotov kvalitetan proizvod – napominje naš sagovornik

Mak se inače seje u jesen i proleće. Jesenji je kvalitetniji, tamniji je, a prolećni je svetlije boje. Seje se običnim sejalicama. Preko zime se nadgleda, a najviše mu šteti golomrazica.

-Ukoliko nije nikao, mora se u proleće presejavati. Oko njega ima dosta ručnog, fizičkog rada, najviše oko plevljenja. Najveća opasnost maku preti od insekata, pa se mora raditi zaštita. Vrši se kad i pšenica, krajem juna i početkom jula. U zavisnosti od godine i vremenskih uslova, po jutru mak daje prinos od 200 do 500 kilograma – objašnjava Jan Ondrejov.

On ne seje samo mak, ali ga posebno voli jer, kako kaže, kad se pogleda ulaganje i zarada, vrlo je isplativ. Seje i pšenicu, kukuruz i, što je zanimljivo, suncokret za grickanje.

Izvor: Dnevnik

Foto: Freeimages

razvojnifv.png

RAZNO

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18