Bačkopalanački ratari zadovoljni pšenicom i ječmom

Žetva pšenice na oranicama u opštini Bačka Palanka skoro je u potpunosti završena, a poljoprivrednici su zadovoljni i rodom i cenom pšenice, za koju bi se moglo reći da je optimalna, kaže predsednik Udruženja poljoprivrednika opštine Bačka Palanka Miroslav Ivić.

Prinosi su oko četiri i po tone po katastarskom jutru, a ova kultura je imala idealne uslove, od oktobra prošle godine kada je posejana, pa do nekoliko dana pred žetvu.

– Tada su nastupile velike vrućine, dok je pšenica bila u završnoj fazi nalivanja zrna, koju je prekinula ogromna toplota i jako sunce, i pšenica je na silu sazrela – objašnjava Miroslav Ivić. – Takvim sazrevanjem došlo je do smanjenog prinosa kod kasnih sorti. Ranije sorte su se bolje pokazale jer su pre toga, u idealnim uslovima, nalile zrno i nisu dočekale ogromne temperaturne šokove.

Nekoliko dana pre pšenice pokošeni su ječam i uljana repica. Za ječam je ovo bila odlična godina, i po kvaliteti i po količini prinosa, koji su od četiri i po do pet tona po katastarskom jutru. Odavno nije bila ovako izuzetna godina za ovu kulturu, ali cena nije dobra u odnosu na cene drugih žitarica, između ostalog i iz razloga jer ječam nije berzanska roba.

Sasvim obrnuta situacije je sa uljanom repicom. Ta kultura je ove godine dosta podbacila i prinosi su veoma loši u celom regionu, i to od 500 do 1.700 kilograma. Bačkopalanački poljoprivrednici koji uzgajaju ovu kulturu uglavnom nisu zadovoljni jer, iako je cena odlična, rod je podbacio. Za veliki raspon razlike u prinosima nisu odgovorni samo seme i pripreme koje su ratari primenjivali, nego i veliki broj štetočina i bolesti koje su napadale uljanu repicu i vegetaciju. Stoga je bilo i više hemijskih tretmana, a sve to je iziskivalo i dodatni trošak.

Situacija je daleko od odlične i sa kulturama poput soje i kukuruza, kojima žetva tek predstoji. Na njih su nepovoljno uticale izuzetno visoke temperature i činjenica da kiša nije pala više od mesec dana, pa su poljoprivrednici sa razlogom zabrinuti.

Izvor: Dnevnik

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti