Banatski magarac biće nova autohtona rasa

Zahvaljujući naučnom projektu koji je sproveden u Specijalnom rezervatu prirode “Zasavica” očekuje se da banatski magarac do kraja godine bude registrovan kao nova rasa u Srbiji

Specijalni rezervat prirode “Zasavica”, Naučni institut za veterinarstvo “Novi Sad” i Centar za očuvanje autohtonih rasa organizovali su početkom marta seminar na kom su stručnjaci govorili o rezultatima istraživanja koji su objavljeni u monografiji

“Prikaz uzgoja i pokazatelja genetskog i zdravstvenog stanja i dobrobiti banatskog magarca koji se uzgaja u specijalnom rezervatu prirode Zasavica”, a kako je objasnio upravnik Specijalnog rezervata Slobodan Simić kod nas do sada nije sprovedeno toliko opsežno istraživanje o toj životinji.

”U našoj zemlji je do sada bila registrovana jedna rasa – balkanski magarac koji dostiže težinu do 50 ili 60 kilograma. Međutim, primetili smo da u Banatu žive jedinke koje su duplo veće, a koje mogu da teže do čak 150 i 200 kilograma i daju mnogo više mleka, što je i jedina fizička razlika”, kazao je Simić.

”Uspeli smo da nabavimo četrdesetak tih krupnih magaraca iz Bačke i Banata. Kako bi smo dokazali da se radi o novoj rasi pokrenut je projekat u saradnji sa Ministrastvom poljoprivrede, dok su nosioci projekta bili Naučni institut za veterinu iz Novog Sada i Centar za očuvanje starih rasa iz Beograda. Stručnjaci su premeravali jedinke i urađena je DNK analiza koja je pokazala da se krupni primerci genetski razlikuju od poznatog, balkanskog magarca, odnosno da pripadaju drugoj rasi. ”Time smo sa sigurnošću dokazali da 30 magaraca u našem rezervatu pripadaju banatskoj rasi. Sledeći zadatak je da u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede sprovedemo postupak registracije nove rase na prostoru Srbije, što bi trebalo da se okonča do kraja godine”, navodi on.

Prema Simićevim rečima, banatski magarac je najverovatnije na ove prostore dospeo u 18. veku, kada ih je carica Marija Terezija uvozila iz Španije kako bi špartali po vinogradima. Kako su manji od konja, a imaju jednaku snagu, bili su idealni za rad među čokotima vinove loze. Prvobitno su bili nastanjeni na samom severu Vojvodine, a vremenom su se proširili i u Banatu. Te podatke potkrepljuje i činjenica da se decenijama održava tradicionalna sportska manifestacija trka magaraca u Bačkim Vinogradima nadomak Palića.

Izvor: Dnevnik

razvojnifv.png

RAZNO

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za