BERBA VIŠANJA U BEŠKI: Kombajn zamenjuje berače

Ovih dana počela je berba oblačinske višnje na plantažama Zemljoradničke zadruge Beška. Na 26 hektara zasada, od kojih je dobar deo u punom rodu, vidimo samo nekoliko radnika i agronoma, direktora Dragana Lončara i neizbežnog velemajstora za voćarstvo novosadskog profesora dr Zorana Keserovića.

– Ovde nema berača – objašnjava Lončar – i to je veliko olakšanje, jer su skupi i veoma se teško nalaze. Čitav posao obavlja jedan kombajn, uz traktorsku vuču. Uvezli smo ga pre tri godine iz Poljske i nismo se pokajali. On dnevno obere dva do tri hektara višanja koje su ove godine dobro rodile, kod petogodišniih zasada imamo 10 do 12 tona po hektaru, i uredno ih „pakuje“ u gajbice.

Profesor Keserović dodaje da je ovo jedan od najsavremenijih zasada u Srbiji, lepo zatravljen između redova i dobrim delom navodnjavan, što je veoma važno za prinose. Od starta je sortom i podlogama prilagođen mašinskoj berbi, sa razmacima 4 m između redova i 1,5 m između sadnica i orezivan na kratke mlade rodne grane koje se lako beru. Inače, oblačinska višnja je optporna na niske temperature i veoma dobro se pokazala na ovdašnjih oko 140 metara nadmorske visine. A, veoma je tražena u svetu i obezbedila je mesto među deset naših vodećih izvoznih poljoprivrednih proizvoda.

– Sav rod biće u prvoj klasi – ističe direktor Lončar. – To nam obezbeđuje otkupnu cenu od 55 dinara po kilogramu, plus pdv, a naši troškovi su oko 35 din/kg. Ko nema prvu klasu, može da računa na svega 35 dinara i da tek pokrije troškove proizvodnje. A, bez kombajna čitav ovaj posao ne bi imao smisla, jer bi berači znatno povečavali troškove.

S. Karanović

razvojnifv.png

RAZNO

MODULARNE KUĆE SVE POPULARNIJE Novi Sad domaćin sajma savremene gradnje

U Master centru Novosadski sajam, u subotu 13. decembra, je otvoren je Sajam montažnih i modularnih objekata „Modul Exhibition 02“,

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime