STRUKA

Jagoda najbrže vraća uloženo

Treba, kao i kod borovnice, poraditi na standardima kvaliteta, samom kvalitetu i pakovanjima i – eto nam EU tržišta! Jagoda

Jabuka puno traži, ali i daje

To je voćna vrsta kod koje je najviše urađeno na uvođenju savremenih tehnologija, podloga i sorti Jedna četvoročlana porodica može

Trešnja više donosi, ako se više uloži

Mnogi proizvođači nemaju sredstava za podizanje zasada sa najsavremenijom tehnologijom, ali je trešnja ipak isplativa. Jedna porodica može živeti od

Uz šljivik potreban i tresač

Voćari koji imaju samohodne tresače mogu da oberu 700 stabala, i da uberu više od 50 tona na dan. Šljiva

Obazrivo s orezivanjem voća zbog mraza

Kraj zime je i vegetacija se budi. U martu, temperatura kolebljiva, a kod voćara neizvesnost. Da li će mraz i

SADNJA KROMPIRA KAO PREVENTIVA: Bankovima potiv moljaca

Piše: Svetlana Mujanović U zavisnosti od temperature i regiona, krajem februara počinje priprema parcela za sadnju krompira. Iako „okoreli krompiraši“

TOPLE LEJE ZA RASAD: Stajnjak kao grejalica

Piše: Svetlana Mujanović Za proizvodnju povrća na otvorenom, a preko rasada, seme se seje u martu. Dakle, još nije vreme,

RAZVOJNA AGENCIJA VOJVODINE: Naši voćari na Berlinskom sajmu

Razvojna agencija Vojvodine (RAV) osnovana je pod okriljem Pokrajinske vlade, s ciljem da pruža podršku sprovođenju razvojne, poljoprivredne i politike

ZAŠTITA KOŠTIČAVOG VOĆA: Prva prskanja najbolje štite voćku

Piše: Svetlana Mujanović Koštičave voćke – višnja, trešnja, šljiva, breskva, nektarina i kajsija, u našoj zemlji se, u odnosu na

Požegača zbog virusa šarke gotovo nestala

Piše: Jasna Bajšanski Virus šarke šljive u Srbiji je zvanično registrovan 1935. godine, do danas se raširio po celoj zemlji,

KAD OPASNA GLJIVA UGROZI VOĆNJAK: Bakarni fungicid jedini lek

Piše: Svetlana Mujanović U proleće na mladim izdancima ili jednogodišnjim grančicama primećuju se crvenkaste povrede koje su „centrirane“ oko rana

Put do dobrog vina vodi i preko dobrih kalemova

Piše: Zorica Milosavljević Kalemljenje, kao dominantni način razmnožavanja vinove loze, nastalo je kao odgovor na pojavu i širenje filoksere –