Crni luk ne podnosi zasenu

U zimskom periodu u plastenicima i staklenicima koji nemaju grejanje, sa uspehom može da se gaji mali broj povrtarskih vrsta. Za unosnu proizvodnju nije bitno samo da se biljke posade ili poseju, važno je da se poznaje i njihova biologija i specifični zahtevi prema svetlosti, vlažnosti i temperaturi. Poznavanje tehnologije proizvodnje i iskustvo u praksi olakšaće posao povrtarima i doneti im veću zaradu.

U plasteničkoj i stakleničkoj proizvodnji najbitnija mera u zimskim mesecima je provetravanje. To je i značajna preventiva u zaštiti povrća pod krovom. Dezinfekcija zemljišta je obavezna, a rasad mora da bude dobro odnegovan i zaštićen od bolesti i štetočina.

Foto: Vecteezy

Vrste koje se uspešno gaje tokom zime u baštama pod krovom su crni luk, rotkvica, spanać i salata. Iako većina povrtara koji se bave plasteničkom proizvodnjom tokom zime zna mnoge tajne, nije na odmet da ukažemo na neke specifičnosti proizvodnje crnog luka i spanaća.

Seme luka i arpadžika klija kada je temperatura 3 do 5ºS, a najbrže klija pri temperaturi od 20 do 25ºS. Mlade tek iznikle biljke mogu podneti mraz od -4 ºS, listovi do -7 ºS, a dobro ukorenjene biljke i do -25 ºS. Najpovoljnija temperatura za porast listova je 18 do 20 ºS, a najviša 35 do 40 ºS.

Crni luk se đubri samo mineralnim đubrivima. Orijentacione norme iznose 120 do 150 kg/ha azota, 100 do 120 kg/ha fosfora i 150 do 180 kg/ha kalijuma. Pri osnovnoj obradi unose se dve trećine fosfornih i kalijumovih đubriva. Predsetveno se dodaje ostatak fosfora i kalijuma s polovinom azotnih đubriva, dok se preostali deo azota koristi u dva – tri prihranjivanja.

Piše: Dipl. inž. Dragan Mijušković, PSS služba u Jagodini

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

razvojnifv.png

RAZNO

MODULARNE KUĆE SVE POPULARNIJE Novi Sad domaćin sajma savremene gradnje

U Master centru Novosadski sajam, u subotu 13. decembra, je otvoren je Sajam montažnih i modularnih objekata „Modul Exhibition 02“,

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime