Cvećarstvo ima veliki razvojni potencijal

Privredna komora Srbije (PKS) ocenila je da naša zemlja ima veliki potencijal za plantažnu proizvodnju cveća i ukrasnog bilja, zbog povoljne klime i rasta tražnje na svetskom tržištu i da bi to trebalo da iskoristi, jer je potrošnja cveća u svetu i u Srbiji u usponu.

Kako navodi PKS u saopštenju potrošnja raste po godišnjoj stopi od deset odsto, uz promet koji premašuje 200 milijardi evra na svetskom i oko 27 miliona evra na domaćem tržištu.

Naučni savetnik Udruženja za biljnu proizvodnju i prehrambenu industriju PKS-a, Danica Mićanović, navela je da Srbija ima dobre uslove za plantažnu proizvodnju cveća i ukrasnog bilja, povoljnu klimu i dužinu vegetacionog perioda, što ukazuje na potencijale za unapređenje ove privredne grane.

„Cvećarstvo, kao specifičan vid poljoprivredne proizvodnje, treba da postane profitabilna proizvodna grana. U tom smislu neophodno je udruživanje proizvođača radi čvršćeg povezivanja na planu organizovanja proizvodnje i plasmana cveća i ukrasnog bilja, kako na domaćem, tako i na svetskom tržištu“, rekla je Mićanović.

Dodaje se da Srbija, uz Francusku, spada u jedno od najboljih podneblja za gajenje ruža i da je iz naše zemlje prošle godine izvezeno ovog cveća u vrednosti od 2,7 miliona evra.

PKS navodi da je spoljnotrgovinska razmena cveća i drugog ukrasnog bilja 2021. godine iznosila 27,4 mililona evra, od čega je izvoz vredeo 5,4 miliona, a uvoz 22 miliona evra.

Vrednost izvoza cveća u prošloj godini uvećana je za 28 odsto, a uvoza za 44,9 procenata u odnosu na 2020. godinu.

„Kako bi bio umanjen spoljnotrgovinski deficit neophodno je, pored ostalog, istraživački jačati ovu oblast, jer ne postoji ni jedna naučno-istraživačka organizacija koja radi selekciju i oplemenjivanje cveća u Srbiji”, kaže Mićanović.

Ona podseća da je formirano nekoliko instituta pri fakultetima u Beogradu i Novom Sadu, kao i da je nužno pratiti i primenjivati svetska dostignuća u tehnologiji gajenja, organizaciji proizvodnje i plasmanu, s ciljem bolje tržišne pozicioniranosti i podizanja konkurentnosti na svetskom tržištu.

PKS dalje ističe da najviše cveća i ukrasnog bilja Srbija izvozi u EU – Holandiju, Poljsku, Hrvatsku, Litvaniju i Bugarsku, zatim u zemlje CEFTA i Carinske unije – Rusiju, Belorusiju, Kazahstan, kao i u Gruziju i Alžir.

Najdominatniji uvoz cveća i ukrasnog bilja u 2021. godini bio je iz EU i to u vrednosti od 18,2 miliona evra, a manje količine stigle su i iz Kenije, Ekvadora, Kostarike..

Najznačajniji regioni za proizvodnju i uzgoj cveća u Srbiji su u Vojvodini, na severu zemlje, na granici sa Mađarskom, zatim u okolini Šapca, zapadno od Beograda, u oblasti Ljiga, Trstenika, Kruševca, Sremčice, Velike Drenove.

Izvor: Tanjug

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti