Đurđevski venčić – čuvar zdravlja i sreće

Vranjanka Stojana Stevanović i ove godine je na Đuđevdan, svojim sugrađanima ponudila na prodaju venčiće od crvene vrbe ukrašene lekovitim biljem i travom vratikom koja čuva dom od crne magije i sile zla. Mnogima je dopustila da sami izaberu trave za venčić koje je potom, crvenim koncem, na samo njoj znan način uplela u tanak snopić crvene vrbe. Dok je to radila ona je pričala kako se u njenom rodnom selu Koćura nekada slavio ovaj praznik.

– Za Đurđevdan se u našoj porodici uvek peklo jagnje ili kurban, kako ga je još moja baba zvala, iako nismo čekali goste. To pečenje je bilo toliko ukusno da od tada više nikada nisam jela ukusniju jagnjetinu -kazuje Stojana i ističe da u nozdrvama i danas oseća taj miris kao i miris pečenog hleba zvanog somun, koji bi vetar doneo iz pekare koja je radila u susednom selu.

Kao dete na ovaj praznik pre izlaska sunca uvek je odlazila sa drugaricama do okolnih livada da nabere travu đurđevdan i drugo cveće. Zajedno sa snopom crvene vrbe i starim “veligdenskim jajetom”, odnosno čuvarkućom, puštali bi ga niz vodeničnu buku u obližnjoj vodenici potočari, kako bi voda odnela sve loše iz njihove kuće.

– Tu noć pred Đurđevdan svi bi u porodici prespavali sa crvenom vrbom vezanom oko pojasa, kako bi tokom cele godine bili zdravi. Ovo su posebno primenjivali oni koji su imali problem sa kičmom jer se verovalo da posle ovog rituala, te godine, neće imati ovaj problem – priča Stojana, koja savetuje da venčiće svako  unese u svoj dom jer predstavljaju pravu amajliju za očuvanje porodice.

Tekst i foto: Gordana Nastić

razvojnifv.png

RAZNO

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za

Marmelada od mušmule

Kad mušmule prirodno omekšaju mogu se koristiti za pripremu marmelade. Valja ih oprati, ali ih ne treba ljuštiti već samo

19. Sajam etno hrane i pića od 4 – 7. decembra u Beogradu

Najveća smotra prozvođača tradicionalnih proizvoda namenjenih tržištu u Srbiji i regionu Jugoistočne Evrope biće održana od 4 – 7. decembar