Esparzeta – medonosna biljka budućnosti

Esparzeta je medonosna biljka kojoj će pčelari u budućnosti, zbog sve ugorženije medonosne flore, morati da posvećuju veću pažnju. Njene osnovne karakteristike su da medi i pri sušnim uslovima, odlična je krmna biljka, a za pčele je korisna i kada se uzgaja radi dobijanja sena, jer se cvetovi otvaraju pre košenja. Ona je višegodišnja zeljasta krmna biljka čiji vek obično iznosi 7 godina. Njene stabljike su visoke 30 do 100 cm, mnogobrojne, uglaste i dlakave, lučno poluspravne ili uspravne, najčešće samo pri osnovi razgranate. Ima veoma razvijen koren koji prodire i do 10 m u zemlju. Listovi su neparno perasti, donji sa lisnom drškom, gornji sedeći, sastavljeni od 5 do 15 pari listića, koji su na donjim listovima obrnuto jajasti, do eliptični, a na gornjim linearni. Cvetovi su ružičasti ili crveni, po 20 i više sakupljenih u konusnu grozdastvu cvast.

– Cveta dva puta godišnje. Prvi put u drugoj polovini maja i početkom juna, a drugi put mesec dana posle kosidbe, u drugoj polovini juna i u julu. Prvi put cvetanje traje oko mesec dana, a drugi put kraće. Spada u dobre medonosne biljke – ističe Ivica Tomić, savetodavac za stočarstvo u vranjskoj PSSS.

Ova biljka, prema njegovim rečima, pored nektara daje i malo polena. Dnevni unos može da se kreće do 4 kg nektara, a ukupan prinos oko 20 kg meda po košnici. Sa jednog hektara pčele mogu da sakupe oko 200 kg meda. Med je svetlo žute boje, providan, prijatnog mirisa i ukusa, teško kristališe. Na njemu pčele odlično zimuju.

– Esparzeta se gaji kao krmna biljka, ali raste i kao divlja. Skromna je u zahtevima u odnosu na zemljište i zbog dugog korena otporna je na sušu -naglašava Tomić.

Tekst i foto: Gordana Nastić

razvojnifv.png

RAZNO

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za