Hibridi kukuruza kokičara

Kukuruz kokičar je verovatno prva žitarica koja je korišćena kao ljudska hrana. Kokičar je znatno manje zastupljen u proizvodnji od kukuruza standardnog kvaliteta zrna. Glavna osobina po  kojoj se kokičar razlikuje od frugih tipova kukuruza je formiranje krupne „kokice“ posle eksplozije zrna, kao odgovor na sagorevanje. Ta osobina se naziva zapremina kokičavosti. Prvi hibrid kukuruza kokičara za komercijalnu proizvodnju stvoren je u Minesoti, 1934. Godine – Minhybrid 250. Prvi hibridi kokičara u našoj zemlji su priznati 1983. godine – ZPTC 610k I ZPSC 641k. Zrno kokičara može biti u tipu „biserca“ i u tipu „pirinčara“, žute, bele, crvene, plave i drugih boja. Stabilnost biljke kokičara je veoma veliki problem, pa se u selekciji koriste genotipovi zubana i tvrdunaca za popravljanje stabilnosti biljke, uz najmanje dva backrossa da bi se povratila visoka zapremina kokičavosti. Zubani se koriste u selekciji kokičara, da bi se smanjila debljina perikarpa. Maksimalan potencijal zapremine kokičavosti može biti postignut ako je hibrid dostigao punu zrelost, ako perikarp zrna nije oštećen i ako je sadržaj vlage u zrnu u momentu kokanja 13-14%. Kukuruz kokičar treba brati kad dostigne svoju punu zrelost, kada je sadržaj vlage u zrnu ispod 20 %. Faktori koji utiču da biljka završi prerano razvoj, redukuje potencijal kokičavosti i mogu da dovedu do toga da se čitav usev ne može tretirati kao kukuruz kokičar za tržište. Zto proizvođači kokičara moraju da odaberu hibride koji će dostići svoju punu zrelost pre pojave ranih mrazeva u tom regionu. Zapremina kokičavosti zavisi u najvećoj meri od sadržaja vlage u zrnu. Pri niskom sadržaju vlage (ispod 10%) nema dovoljno vode za postizanje pritiska za potpuno raspucavanje zrna. Da bi se potigao maksimalan potencijal zapremine kokičavosti, potrebno je da se berba obavlja kada je vlaga zrna ispod 20 %, da perikarp ostane neoštećen i da vlaga zrna u momentu kokanja bude 13-14 %.

Autor: Danijela Žunić, PSS Sombor

razvojnifv.png

RAZNO

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18