I za lošu rezidbu ima leka

Kažu da je pravilna rezidba u voćarstvu već pola uspeha. Neadekvatna rezidba ili njen izostanak najveći je neprijatelj dobrog prinosa u voćnjaku. Međutim, voću se i u tom slučaju može pomoći takozvanom rekonstruktivnom rezidbom. Leka ima čak i za stare zasade koji su loše orezani. Pravilnom korektivnom rezidbom, koja se najčešće obavlja u februaru, moguće ih je vratiti u punu kondiciju.

Inženjer poljoprivrede i savetodavac za voćarstvo iz Topole, Danko Petrović ističe da su naši voćari najčešće „blagi“ prema stablima. Greške se prave iz straha ili neznanja.

– Voćari u Šumadiji često veoma blago, takoreći lako, orežu ili skinu rodne elemente sa biljke, da bi dobili veći prinos. Tako se biljka optereti u toj godini i oni zaista dobiju veći prinos. Ali u sledećoj na stablima imamo značajno manji broj cvetnih pupoljaka, jer tokom leta biljka bude suviše opterećena rodom. Tako i sledeće godine imamo mali, ili često prinos koji nije ekonomski rentabilan. Desi se i godina u kojoj prinos potpuno izostane – kaže Danko Petrović.

Lošoj rezidbi ima leka. Stručnjaci je zovu korektivna ili rekonstruktivna. Obavlja se u drugoj polovini februara i početkom marta. Ovom merom moguće je i stare zasade izlečiti i stablima za nekoliko godina vratiti punu rodnost.

– Zapuštenim zasadima ima pomoći. Suština korektivne rezidbe je u tome da se isprave greške iz prethodnog perioda ili, ako nije uopšte rađena, da se što je moguće bolje uzgojni oblik privede pravilnoj nameni – objašnjava Petrović.

Najveća dilema koju imaju voćari u rezidbi jeste pitanje šta odbaciti. Nad glavom im uvek visi dilema da li su preterali. Prema Petrovićevim rečima, najviše greše kod sečenja grana, te odstranjuju i koje treba i koje ne treba.

R.D.J.

razvojnifv.png

RAZNO

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za

Marmelada od mušmule

Kad mušmule prirodno omekšaju mogu se koristiti za pripremu marmelade. Valja ih oprati, ali ih ne treba ljuštiti već samo