Institut za nizijsko šumarstvo dobio solarne elektrane

Predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović pustio je u rad dve solarne elektrane u Institutu za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu.

– Energija je pitanje svih pitanja u narednim godinama. Pustili smo u funkciju dve solarne elektrane kapaciteta 30 i 15 kilovat-časova koje će znatno smanjiti troškove Instituta za električnu energiju. Ovo je odličan primer i verujem da ćemo i druge javne ustanove motivisati da realizuju ovakva ulaganja. Pokrajinska vlada će od naredne godine investirati u izgradnju solarnih elektrana koje će biti instalirane na većini objekata koje koriste fakulteti Univerziteta u Novom Sadu – izjavio je Mirović.

U naredne dve do tri godine, prema Mirovićevim rečima, gotovo svi objekti Univerziteta biće u sistemu snabdevanja energijom sa solarnim elektranama, koje će imati dovoljan kapacitet da podmire elementarnu potrošnju, smanje troškove u okviru Univerziteta i, sledeći primer Instituta za nizijsko šumarstvo i zaštitu životne sredine, omoguće ekološki prihvatljivije i racionalnije korišćenje energije.

– Uverio sam se da Institut za nizijsko šumarstvo i zaštitu životne sredine prednjači ne samo u naučnim dometima već i u praksi na svom oglednom dobru u Kaću i širom Srbije, gde pomaže da se očuvaju autohtone vrste drveća i da se unapredi sistem zaštite – izjavio je Mirović.

Direktor Instituta za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu Saša Orlović rekao je da je Institut sopstvenim sredstva i uz podršku Pokrajinske vlade izgradio dve solarne elektrane, što je izuzetno značajno u današnje vreme – vreme visokih cena i nedostatka energije.

– Posedujemo i opremu jedinstvenu u regionu koja nam omogućava da bolje upravljamo šumama, kao i uređaje koji prate vitalnost stabala – izjavio je Orlović, nakon predstavljanja potencijala Instituta i opreme koju poseduje.

Foto: Pokrajinska vlada

razvojnifv.png

RAZNO

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime