Istraživanje retkih vrsta riba u rezervatu Mura-Drava-Dunav

Na Bajskom kanalu, u severnom delu Rezervata, u toku je realizacija međunarodnog projekta kojim se utvrđuje kolike su populacije riba u vodama ovog rezervata. Bačko Podunavlje je UNESKO rezervat biosfere, na čijem je uspostavljanju radio Pokrajinski zavod za zaštitu prirode sa Ministarstvom zaštite životne sredine i Pokrajinskim sekretarijatom za urbanizam i zaštitu životne sredine, a koji je UNESKO proglasio 2017. godine.

Reke Mura, Drava i Dunav, na površini od 800 kilometara zelenog pojasa i 13 zaštićenih područja, jedan su od najvažnijih rečnih sistema u Evropi. Partneri u Sloveniji, Mađarskoj, Hrvatskoj, Austriji i Srbiji sprovode projekt „lifelineMDD“, koji ima cilj zaštitu i obnovu rečne povezanosti ovog evropskog koridora. Deo istraživanja u ovom projektu je i odgovor na pitanje kakva je struktura i sastav ribljih populacija u reci Dunav i u kanalskim vodama Specijalnih rezervata prirode „Gornje Podunavlje“ i „Karađorđevo“.

„Pravi se spisak ribljih vrsta koje se mogu naći na ovim terenima i sve se to radi specifičnom metodom, a pored svega toga radimo i fizičko – hemijske parametre vode koje su značajan pokazatelj ekosistema, a sve je to zajednički internacionalni projekat. Od zaštićenih i retkih vrsta na ovim vodama pronašli smo ribe poput linjaka, zlatnog karaša, čikova, gavčice…“, kaže dr Branko Miljanović, profesor bioloških nauka na PMF u Novom Sadu.

„Angažovali smo PMF za izradu ove studije da bismo utvrdili kakav je kvalitet staništa ptica i mrestilišta riba u rečnom ekosistemu, kolike su populacije i kako ih očuvati. Ovaj projekt sufinansira Evropska unija u okviru Dunavskog programa. Zahvaljujući razumevanju i podršci pokrajinskog sekretara za urbanizam i zaštitu životne sredine Vladimira Galića, resorni pokrajinski sekretarijat je takođe pridruženi partner u projektu. Bačko podunavlje je jedini rezervatu biosfere i uopšte Uneskovo zaštićeno dobro u Vojvodini“, kaže za RTV Marko Tucakov, koordinartor projekta „lifelineMDD“ u Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode.

Specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje čiji je upravljač „Vojvodinašume“ biće deo međunarodnog rezervata biosfere.

„Mi smo ovde da pružimo svu podršku i obezbedimo uslove da deo tima na projektu može nesmetano da radi na terenu i vodama čiji smo mi upravljač“, kaže Velimir Češljević, samostalni referent za ribarstvo u JP Vojvodinašume – Sombor.

Rada Peurača, samostalni referent za zaštitu životne sredine i zaštićena područja JP Vojvodinašume : „Nalazimo se na Bajskom kanalu, starom toku Dunava, srcu rezervata i srpskom delu rezervata Bačko Podunavlje. Mi smo u iščekivanju velikog događaja da za nekih petnaestak dana treba da dođe do zvaničnog proglašenja međunarodnog rezervata biosfere Mura – Drava – Dunav. Taj rezervat pokriva pet zemalja i mi ćemo biti deo najvećeg rezervata na svetu. Svi smo zajedno aplicirali za ovaj projekat“.

Osim prekogranične saradnje, u turističkom smislu ovaj projekat povezaće zaštićene rečne ekosisteme i omogućiti brojne koristi, kako za lokalno stanovništvo tako i za upravljače zaštićenih područja u ovom delu Bačke.

Ovaj projekt sufinansira Evropska unija u okviru Dunavskog programa, a u Srbiji sprovodi Pokrajinski zavod za zaštitu prirode i WWF Adria na području Rezervata biosfere Bačko Podunavlje.

Izvor: RTV

Foto: Vode Vojvodine

razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti