Kad zamiriše sok iz đul bašte!

Čuli ste za đul baštu? Dobila je ime po mirisnoj đul ruži, koja u maju zablista ružičastim cvetovima. Od nje se kuvaju slatka i pravi sok. Lidija Vlajić Jovanovićiz Malog Izvora, kod Zaječara, deli sa nama recept za sok od ruže iz svoje đul bašte.

– Naberu se cvetovi đul ruže i operu. Latice se odvoje. Napuni se tegla od 1,5 kilograma. Ne treba latice mnogo sabijati, ali da tegla bude puna. Stavi se limuntus od 10 grama i nalije se vodom do vrha. Poklopac samo prisloniti na obod tegle, ali ne zatvarati ga. Staviti teglu na sunce da odstoji 7 dana. Procedi se tečnost i koliko ima soka toliko se stavi šećera. Odstoji 24 sata uz povremeno mešanje i sipa se u vruće flaše. Sok čuvam u frižideru – kaže Lidija.

Đul ruža je poznata i pod imenom Đulber šećer. Reč je o grmolikoj vrsti, a najčešće  je to Damaska ili hibrid. Poznata je i prepoznatljiva po mirisnim, ružičastim cvetovima. Koristi se za proizvodnju ružinog ulja, koje se pak koristi u pravljenju kozmetičkih proizvoda i parfema.

Ima snažan, aromatičan miris i simbol je starinskih dvorišta i vrtova nekoliko vekova unazad. Sok od ruže se lako pravi i pravo je osveženje u letnjim danima. Ako se pravi sa šećerom, razblažuje se sa hladnom vodom.

Biljana Nenković

Foto: Lidija Vlajić Jovanović

razvojnifv.png

RAZNO

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle