MALA ŠKOLA PČELARSTVA „DOBROG JUTRA“ (82)
Sa završetkom aktivne pčelarske sezone brojno stanje u košnicama se smanjuje. S druge strane, mnogi pčelinji neprijatelji i paraziti nestrpljivo očekuju ovu promenu u društvima, pa kreću u pravu ofanzivu. Tu je pre svega neminovna varoa, ali na već oslabljena društva lako nasrće i voskov moljac.
Ne postoje opcije hemijske kontrole za suzbijanje voskovog moljca u pčelinjim društvima. Jake pčelinje zajednice, bez bolesti i štetočina, kadre su da se same s njime izbore, ali čim iz bilo kog razloga dođe do slabljenja, kao što je gladovanje, trovanje pesticidima, neuspeh matice, bolest i drugo, eto povoljnih uslova da se ova štetočina razvije i da dokrajči svog domaćina. Pčelinjim zajednicama najveće štete čine veliki voskov moljac (Galleria mellonella) i mali voskov moljac (Achroia grisella) koji su rasprostranjeni svuda gde ima pčela. Prijaju im topliji predeli poput naših, jer ne podnose hladnoću pa ih zato pčelari severnih zemalja slabo poznaju. Klimatski uslovi u našoj zemlji su gotovo idealni za razvoj ovih štetočina. Zato voskove moljce moramo dobro upoznati i naći načine da svoje košnice i prazno saće koje čuvamo, zaštitimo od njihovog delovanja.
Gde se gnezdi i razmnožava, kako upropaštava saće i kako pobediti voskovog moljca, pročitaćete u nastavku teksta, ukoliko se pretplatite na naše internet izdanje.