Kako se pravi hotel za insekte?

Izgradnja hotela za insekte u poslednje vreme je sve popularnija, jer i njima je potrebno utočište preko zime i smeštaj za mlade preko leta.  Insekti su nam važni kao oprašivači i u borbi protiv štetočina, a hotel za njih se lako i brzo pravi. Najvažnije pravilo je da treba da bude od prirodnih materijala.

Za hotel je potreban drveni okvir ili plići sanduk, koji će predstavljati zidove i potporu za krov.  Prednja strana se oblaže žicom, a unutrašnjost, u kojoj će biti „sobe“ može da se pregradi letvama, radi bolje stabilnosti.

„Sa zidovima i krovom  hotel je zaštićen od vetrova, kiše i snega. Jer, i insektima je potrebno utočište preko zme od hladnoće. Preko leta potrebno im je mesto u kome će se bezbedno gnezditi i gajiti svoje potomstvo“, kaže Ivana Kuljević, stručni saradnik Botaničke bašte u Kragujevcu.

U pregrade hotela  postavljaju se isključivo prirodni materijali.

„Mogu da se stave drvene oblice sa izbušenim rupama, zatim trska, slama, šišarke, suvo lišće, poneka cigla. Samo prirodni materijali će privući insekte da se nastane u hotel.  Nikako ne treba stavljati bilo kakvu plastiku, niti druge materijale koji su hemijski tretirani. Lepkovi za sastavljanje letvi su takođe nepoželjni“, dodaje Kuljević.

Napravljeni hotel treba postaviti blizu povrtnjaka i voćnjaka, u jesen i proleće, jer se insekti tada najviše kreću i traže mesto za hibernaciju, odmor ili razmnožavanje. Hotel bi trebalo da je podignut iznad zemlje oko jednog metra, da nije na direktnom suncu ili na udaru vetrova. Može se zakačiti i na zid. Prvi stanari mogli bi da se usele za dve do četiri nedelje.

Tekst i foto: Biljana Nenković

razvojnifv.png

RAZNO

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za