Karfiol i brokoli donose zaradu

Zoran Radovanović iz Svilajnca je jedan od većih uzgajivača povrća u Pomoravskom okrugu, a karfiol i brokoli su deo njegove proizvodnje. Ove kupusnjače on uzgaja na po dva hektara i o tome je govorio za čitaoce „Dobrog jutra“.

Krajem septembra i tokom oktobra stiže karfiol kao i brokoli koji je zasejan u julu. Radovanović kaže da je uzgoj ovog povrća isplativ mada uvoz nikako ne ide na ruku domaćim povrtarima.

– Brokoli se uzgaja na skoro isti način kao karfiol, jedino sadnja može biti gušća. I on ne podnosi visoku temperaturu.

Isti sklop se radi, a može i malo gušće. Po hektaru ide od 28.000 do 32.000 biljaka, u zavisnosti od razmaka. Isto i karfiol. Brokoli radimo na proleće, dok je leti problem visoka temperatura. Brokoli može za tri, četiri dana da iscveta i da se deformiše glavica. Postoji hibridi koji mogu da izdrže malo višu temperaturu, ali ne i temperature koje su bile ovog leta. Tada dolazi do deformacije glavice, što potrošači ne vole, iako je ukus isti – kaže Radovanović.

Ističe da se brokoli najviše traži tokom jeseni i zime. Zato se uglavnom sadi jula i avgusta, a seče se u oktobru i novembru.

Koliki je period vegetacije brokolija i šta voli karfiol pročitajte u nastavku teksta…

You need to be logged in to view the rest of the content. Please . Not a Member? Join Us
razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti