KRALJEVSKI PODRUM NA OPLENCU: Jedinstvena kolekcija vina

Kada se preko brda krene ka poznatoj planini u Šumadiji – Oplencu, istorijski trag i jedna izuzetna  muzejska priča. Dugo je jedna kolekcija vina bila tajna, potom nepravedno zaboravljena i zapostavljena, i tek početkom 21. veka o njoj je počelo da se govori na sva zvona. Na svu sreću! Vina duboko ispod zemlje otkrivaju priču zapečaćenu kraljevskim grbom.

Vinoteka koju čini oko 280 boca iz doba kada su srpski kraljevi u Topoli gajili lozu i proizvodili vino, danas je neprocenjive vrednosti. Ovo je jedinstvena kolekcija vina na Balkanu, iz doba Karađorđevića, koja se više od osam decenija čuva na 12 metara dubine u Kraljevskom podrumu na Oplencu i svedok je početaka vinarstva u Topoli.

Nisu za prodaju, nego za istoriju  

Verovatno bi na aukcijama širom sveta ove boce dostizale vrtoglave sume, ne samo zbog kvaliteta vina, već i zbog istorijske vrednosti. Ali, ova vina nisu na prodaju. Kralj Aleksandar je u dvorskim knjigama ostavio zaveštanje da se „nikada ne prodaju, već da budu ostavljena za istoriju“. I zaista je tako!

Vina u ovoj kolekciji nalaze se na drugom nivou podruma. Smeštena su na mestu gde je nekada bio otvor za lift. Flaše sa originalnim etiketama iz tog doba obavijene su prašinom i paučinom i danas su najčvršći dokaz da su padine Oplenca oduvek bile stvorene za gajenje vinove loze i pravljenje kvalitetnih vina. Tako je pretpostavio kralj Petar Prvi, prvi vladar koji je u Topoli zasadio vinograde. I bio je u pravu. Valjda u čast te njegove dobre odluke, jedan čokot ispred podruma, koji je lično zasadio kralj Petar, i dalje rađa. Zasadio ga je u osvit Prvog svetskog rata, 1914. godine, ispred započetog podruma koji je završio njegov sin kralj Aleksandar. Mnogi vinari ovog kraja danas gaje lozu i prave vina kojih se ne bi postideli začetnici.

You need to be logged in to view the rest of the content. Please . Not a Member? Join Us
razvojnifv.png

RAZNO

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime