Kupci iz Mađarske nose naš ajvar i trenerke

Najveća robna pijaca u regionu – subotički buvljak – još uvek se oporavlja od koronakrize. Tek polovina od 1.500 tezgi je izdata, a kupci iz naše zemlje i regiona polako se vraćaju. Najveći broj inostranih kupaca stiže iz susedstva.

Na pijaci u Subotici prodavci govore i mađarski. Priča se i romski, kineski, svi regionalni jezici, jer novac na subotičkom buvljaku nema nacionalnost, a svaki kupac je dobrodošao.

Nakon korona perioda, potrošači iz inostranstva najčešće stižu iz Mađarske.

– Oni posećuju našu pijacu zato što doživljavaju tradicionalan duh trgovine koji je kod njih izumro – kaže Marina Čović sa subotičke Tržnice.

Između igle i lokomotive kupci iz susedstva najčešće biraju odeću koja se šije u Srbiji i gastronomske specijalitete naših domaćica.

– Trenutno je pojačana poseta kupaca iz Mađarske. Ono što je njima zanimljivo je roba koju tamo ne mogu da kupe, to je suv program, suve šljive i drugo sušeno voće, jer kod nas je voće boljeg kvaliteta nego tamo. Nose i naše domaće proizvode tipa ajvara, kiselog kupusa, po čemu smo poznati, a tamo nema da se kupi – objašnjava Bora Brešćanski, prodavac na Robnoj pijaci Mali Bajmok u Subotici. 

Njegov kolega Selver Halilović navodi da Mađari uglavnom kupuju garderobu jer je veći i lepši izbora, a i jeftinija je: „Mi smo ljubazni, sa nama se lako dogovoriti se!“.

Šoping izlet u Srbiju obavezno uključuje konzumaciju specijaliteta sa roštilja, a mađarski kupci imaju svoju računicu. Kupuju za božićne praznike uglavnom namirnice, odeću, čarape, poklone, a cene su, kako kažu, gotovo upola manje nego u Mađarskoj.

Aduti subotičkog buvljaka za mađarske potrošače jesu domaći prehrambeni i odevni proizvodi. Tome doprinosi i nezaobilazni šarm pijace gde su svi dogovori mogući.

Izvor: RTS

Foto: visitsubotica.rs

razvojnifv.png

RAZNO

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime