Na nepreglednim pašnjacima u Banatu skoro da nema čobana

Vojvođanski stočari imaju veliki problem sa čuvanjem stoke jer je među mlađom populacijom, sve manje čobana. Na pašnjacima se može sresti još po koji čuvar stada, ali to nije jedini problem koji muči farmere.

Seoski pastir Radenko Kamušić iz Đurđeva pune dve decenije čuva stada ovaca i krava širom Vojvodine, radio je 15 godina u Nemačkoj i u nekoliko naših firmi sve dok nije u ruke uzeo čobanski štap, na leđa stavio torbak i krenuo u čuvanje stada. Jedino društvo mu prave dva pulina.

Radenko kaže da je jako, jako težak život pastira.

„Zato što po ceo dan si na kiši i na vetru i po suncu sve zavisi kako. Najgore kada dođe zima, a ti njih zimi moraš pustiti da pasu, bez toga ne može“, priča Radenko.

Svetozar Stankov iz Elemira ima stado od 150 goveda, stočarstvom su se bavili njegov deda i otac.

„Problemi su pašnjaci ne dozvolja mi pašnjački odbor, ne dozvoljava mi na neke delove pašnjaka da napasam stoku, opština, mesna zajednica mi ne izlaze u susret to su mi najveći problemi, držao bih vise stoke, ali…bar još 100 komada više“, ispričao je Stankov.

Poslednjih godina sve veći broj mladih Banaćana vidi perspektivu u stočarstvu, ali u tim željama nailaze na prepreke.

„Imam 30 mlečnih krava još toliko pratećih grla, nedostatak obradive zemlje je glavni problem življenja farme. Većina proizvođača koji su imali više svoje zemlje su odustali od krava zato što mogu da žive samo od ratarstva. Mi sitniji još uvek se borimo i držimo stoku“, kaže Danijel Pigl iz Elemira kod Zrenjanina.

Ne baš tako davno nepregledne banatske pašnjake krasili su salaši, hiljade grla ovaca i krava, čula se čobanska pesma. Danas su retki koji nastavljaju tradiciju svojih predaka.

Izvor: RTS

Foto: Freeimages

razvojnifv.png

RAZNO

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti

Poslednja Novosadska cvetna pijaca

Poslednja Novosadska cvetna pijaca ovog proleća održaće se 22. i 23. maja. Na jednom mestu možete kupiti omiljene biljke za

Četvrta Novosadska cvetna pijaca ovog proleća se održava u petak, 8. maja i subotu, 9. maja

Nemojte propustiti bogatu ponudu cveća, ukrasnog bilja, četinara i lišćara, kaktusa, različitih vrsta semena, kao i pribora za baštovanstvo. Pored