Nacionalni projekat razvoja rakijskog sektora u Srbiji

Nakon uspešne realizacije Nacionalnog projekta „Jačanje kapaciteta proizvodnje rakije kroz edukaciju, promociju i poboljšanje vidljivosti i prepoznatljivosti srpskih rakija na domaćem i međunarodnom tržištu“ Ministarstvo poljoprivrede odobrilo je Poljoprivrednoj stručnoj službi Bačka Topola novi projekat razvoja rakijskog sektora u Srbiji koji uključuje izgradnju degustacionih centara, mapiranje i signalizaciju destilerija i razvoj rakijskih puteva .video icon

Uz Poljoprivrednu stručnu službu Bačka Topola kao nosioca projekta, partneri su i Savez proizvođača rakija Srbije i predstavnici Horteka sektora. Obrazlažući ciljeve projekta direktor Poljoprivredne stručne službe Bačka Topola Dragan Tankosić između ostalog naglasio je da prerada voća u rakiju, obezbeđuje proizvođačima veću i sigurniju zaradu.

„Svako prodavanje sirovine i uzimanje, gledanje ponude i tražnje u datom momentu i prodavanje te sirovine jeftino dolazi do gubitka poljoprivrednog proizvođača. Ono što Poljoprivredna stručna služba Bačka Topola želi ovim projektom jeste da tu sirovinu napravimo do više faze prerade i da dođemo do kvalitetne rakije za čiju smo mi proizvodnju bogom dani“, kaže Tankosić.

Da je u preradi voća i proizvodnji rakije veća zarada potvrđuje i Petar Dobrković, voćar iz Bačke Topole koji ima zasad kajsije na površini od 20 hektara.

„Kada imate veliki zasad kajsije to je jedan lep biznis, ali nam nekad nastupi i problem kada ona jako rodi pa imamo do 1.000 tona i ne možemo sve u hladnjačama da čuvamo. Rešili smo da se bavimo zato i proizvodnjom rakije i tako dobijamo duži period za realizaciju te kajsije, tog voća. Da bi dobili kvalitetnu cenu kajsije moramo proizvesti rakiju da bi smo dobili i dobru cenu kajsije „, napominje Dobrković.

Po raspoloživim podacima, izvoz rakije je u top 5 izvoznih proizvoda u Srbiji čija vrednost premašuje 12 miliona evra. Stupanjem na snagu Sporazuma sa Evroazijskom ekonomskom unijom i domaćim proizvođačima rakije otvorena su vrata za bescarinski izvoz voćnih destilata na tržište od 180 miliona ljudi.

Izvor: RTV

razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti