Lavanda je jedna od najstarijih lekovitih biljaka. Korišćena je još u starom Egiptu za balzamovanje faraona, a Rimljani su je dodavali u kupke i koristili kao antiseptik. Danas je lavanda najčešće koristi kao ukrasna i lekovita biljka. Međutim, sve češće se koristi i u kuhinji.
Jedno od poznatih gazdinstava koje je uzgaja je i “Lola Lavanda” i nalazi u selu Struganik, u valjevskom kraju kod Mionice. Vlasnica pomenutog gazdinstva Loreta Šiljegović kaže da je to kraj koji pogoduje rastu lavande.

– Mi živimo u brdu odakle je i naša lavanda. Na nekih pedesetak ari je rasprostranjena. Bavimo se uzgojom i preradom lavande, ali u prehrambene stvrhe, što znači da mi od lavande imamo i sokove i džemove i kremove i kolače i ratluke. Od pića tu su likeri, sokovi i vina. Sve čega smo se setili, mi smo to osmislili i napravili sa lavandom. Mnogi me pitaju šta je najkomplikovanije uraditi od lavande. Od svega je najkomplikovanije pogoditi pravu meru, odnosno da taj proizvod ima blagi cvetni, osvežavjući ukus ili miris, a da ne preteramo. Da ne bude kao da smo pojeli sapun ili popili balzam za kosu. Ali moram da istaknem da je najkomplikovanije ipak napraviti krem od lavande – priča Loreta.

Na pitanje kako pravi krem od lavande, ona kaže:
– Uzme se mleko u prahu i rastvori se. U tu smesu dodajemo belu čokoladu i lavandu, a onda se sve kuva, da bi se dobila gustina. Na kraju se doda malo boje da bi bilo što primamljivije. Mi imamo boju cvekle koju nabavljamo i koristimo za pravljenje kremova. Onda sve pakujemo u tegle. Jednu turu od dvadesetak tegli napravimo za dva sata.

Saznajemo da lavanda u trećoj godini najviše cveta i daje najlepši cvet, a već sledeće godine ona pusti dva tri cveta na leto i to polovinom jula. Jako dugo traje, pa se bere kada je zrela. Malo se pusti da se i pčele njome nahrane i krajem avgusta se definitivno bere.
– Kada je uberemo, pakujemo je i stavljamo u sušaru. Za sušenje nam je potrebno oko 24 sata, a onda se samelje i pakuje u kutije.
Najnoviji proizvodi sa kojima se ovo gazdinstvo može pohvaliti su krempita i čizkejk.

– Već je velika potražnja za našim kolačima. Čizkejk se pravi kao i svaki drugi. Sloj keksa, sloj margarina, sloj keksa plazme, pa onda malo krem sira, pavlake i margarina. Svemu tome dodaju se samleveni komadići lavande odozgo umesto voćnog fila. Fil od lavande se pravi tako što se promeša malo soka od limuna, aroma lavande i malo cvetića od lavande. Ovaj voćni ukus sa lavandom nikoga ne ostavlja ravnodušnim – ističe Loreta.
Naša sagovornica otkriva da imaju u planu još jedan proizvod od lavande.
– Na Zapadu sam videla da ga prave kao letnju poslasticu, a to je žele od lavande koji se pakuje u tegle. Mogao bi da se koristi za sladoled, čaj. To je pihtijasta i osvežavajuća poslastica – kaže ona.
Tekst i foto Dijana Maksimović