Ne sme da vam promakne ervinija

Ervinija (Erwinia amilovora), prouzrokovač bakteriozne plamenjače jabučastog voća, najčešće se suzbija nepesticidnim merama, jer za sada nema dovoljno efikasnih baktericida. Među njima najznačajnije je mehaničko uklanjanje obolelih delova biljke. Na stablima na kojima je ervinija otkrivena valja češće pregledati grane u vegetaciji i mirovanju, odrezati sve sumnjive delove, i spaliti ih. Otkrivaju je savijeni vrhovi letorasta poput pastirskog štapa, crni plodovi, rak rane na debljim granama i deblu.

Ervinija se tokom mirovanja vegetacije održava u rak-ranama koje pukotinama mogu biti jasno omeđene od zdravog tkiva ili stopljene s njim, i u takvim ima mnogo više bakterija nego u onim jasno odvojenim od zdravog dela. Rane mogu biti suve i aktivne. Iz aktivnih u proleće curi tečnost poznata kao bakterijski eksudat. U povoljnim uslovima ona se sliva niz grane, deblo, mirisom mami insekte među kojima su najbrojnije pčele, one bakterije pokupe s rane i prenesu na zdrav cvet, ranu drugog drveta i tako se zaraza širi.

Kod oba tipa rak-rana, valja u mirovanju vegetacije, najbolje od sredine decembra do sredine marta, jer su u tom periodu bakterije najmanje aktivne, započeti uklaljanje zaraženih delova.  Prilikom rezidbe, potrebno je zahvatiti zonu od 30 cm zdravog tkiva ispod vidljivih simptoma na tanjim, odnosno 50 cm na debljim granama. Značajno je, takođe, da se prilikom rezidbe alat dezinfikuje 10-to postotnim rastvorom natrijum hipohlorita (varikine), ili 70-to procentnim rastvorom etil alkohola. Orezane obolele grane potrebno je izneti van voćnjaka i spaliti. Kratke rodne grančice koje se razvijaju na deblu i skeletnim granama takođe treba ukloniti da bi se izbegla infekcija. Valjalo bi i da se svi plodovi preskočeni u berbi uklone, jer i oni mogu predstavljati značajne izvore zaraze u proleće. Jako zaražene voćke treba tokom zime iskrčiti kao i zaražena stabla gloga, vatrenog trna, dunjarice koji su u blizini voćnjaka. Veće preseke bi trebalo odmah posle rezidbe premazati kalem-voskom ili pastom od nekog bakarnog fungicida.

Piše: Svetlana Mujanović

Foto: ShutterStock

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

razvojnifv.png

RAZNO

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18