Oboreni rekordi na Sajmu peglane kobasice

U Pirotu je tokom vikenda održan deseti Sajam peglane kobasice. Već prvog dana oboren je rekord po broju posetilaca. Najviše ih je iz Bugarske i centralne Srbije. Ukupno 36 proizvođača nadmetalo se za titulu majstora peglane kobasice.

Piroćancima, zaista, potkovica donosi sreću. Cena od četiri hiljade dinara za kilogram peglane kobasice, kupcima nije previsoka.

Za dobru peglanu kobasicu potrebno je kvalitetno meso, dobar odnos začina, ali je važno znati i kako se jede.

– Što se tiče začina, svako ima neku svoju recepturu, koju će količinu da stavi, tako da se razlikuje od proizvođača do proizvođača. Ali, u principu, gleda se da to bude čisto meso – rekao je proizvođač peglane kobasice Mihajlo Marinković.

– Parče da bude 20 centimetara, tako da se uživa u njoj. Parče treba žvakati najmanje 35 do 40 puta, pa onda progutati – objasnio je još jedan proizvođač kobasica – Predrag Stanković.

Posle desetogodišnjeg sajamskog iskustva, mnogi su shvatili da peglana kobasica može da bude ozbiljan posao.

Dalibor Tošić, proizvođač peglane kobasice kaže: „Prednost je što to neće da rade veliki industrijski sistemi, i upravo to je naša šansa. Da li ćemo uspeti, zavisi od nas samih. Ako se budemo trudili i bili vredni, uspećemo“.

– Bavim se turizmom na Staroj planini, na Zavojskom jezeru i gosti sve više traže ovaj naš pirotski brend, pa sam zbog toga odlučio, i ove godine prvi put napravio pirotsku peglanu kobasicu – dodaje proizvođač Nemanja Živadinović.

Proizvođači su, već, prvog dana, prodali sve što su doneli. Ipak, ostaje, za sada, retorička dilema, hoće li potražnja za peglanom kobasicom moći da oživi napuštene staroplaninske pašnjake. Tu je sve počelo, tu treba i da se razvija.

Izvor: RTS

Foto: TO Pirot

razvojnifv.png

RAZNO

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za

Marmelada od mušmule

Kad mušmule prirodno omekšaju mogu se koristiti za pripremu marmelade. Valja ih oprati, ali ih ne treba ljuštiti već samo

19. Sajam etno hrane i pića od 4 – 7. decembra u Beogradu

Najveća smotra prozvođača tradicionalnih proizvoda namenjenih tržištu u Srbiji i regionu Jugoistočne Evrope biće održana od 4 – 7. decembar