Od stare jabuke prave organsko sirće

Šestočlana porodica Jović iz Svrljiga, supružnika Jelene i Bore, čini se da je lider u proizvodnji organskog jabukovog sirćeta u Srbiji sa godišnjom proizvodnjom 50.000 litara i plantažom tog voća koja se prostire na 20 hektara.

Zbog dokazanog pozitivnog uticaja na zdravlje ljudi, tražnja za jabukovim sirćetom u našoj zemlji iz godine u godinu raste, zbog čega Jovići stalno povećavaju proizvodnju u svom pogonu, a posebno onog koje je proizvedenog od organskih plodova.

Prema rečima Bore Jovića njegova porodica ima abiciozne planove i namerava da narednih godina dodatno uvećava plantažu i proizvodnju organskog sirćeta.

„Svake godine podižemo novih pet do šest hektara voćnjaka sa jabukama. Planiramo da 2022. godine dostignemo 30 hektara i da se tu za sada zaustavimo. Podižemo stare, otporne sorte, kožaru, kolačaru i budimku“, izjavio je Jović.

Kako navodi, za proizvodnju jabukovog sirćeta, a ne alkoholnog ili vinskog, opredelili su se jer prostor oko Svrljiga ima „dobro nebo“, koje omogućava da stare sorte pomenutog voća jako dobro uspeva.

„Plantaža je na visini od 510 metara i na toj visini obično nema magle i vrlo je provetreno, a to omogućava da zasad negujemo organski i da relativno lako udovoljimo svim pravilima takve proizvodnje“, izjavio je naš sagovornik.

Dodao je da su se na podizanje tih zasada odlučili jer je poslednjih godina značajno opao otkup starih sorti i divljih jabuka od kojih može da se proizvodi kvalitetno sirće.

„Za proizvodnju koristimo tradicionalni način kisele fermentacije koji se odvija u generatorima. Taj način kiseljenja čini da dobijemo proizvod koje je kiselo-slatkastog ukusa, koje je ‘pitomo na jeziku’ i sa jako mnogo ekstrakta, jer su stare sorte upravo sa puno ekstrakta“, naglasio je Jović.

Prema njegovim rečima, postoji veoma velika razlika u onom proizvedenom od starih sorti i internacionalnih – po boji, mirisu i ukusu. Trenutno polovinu svog proizvoda prodaju potrošačima u našoj zemlji, a drugu polovinu kupcima u Australiji, Kanadi i šest evropskih zemalja.

Dodao je da u našoj zemlji tek poslednjih godina raste tražnja za organskim proizvodima i da nije tako bilo ranije.

„Mi smo prvo organsko sirće proizveli pre 15-tak godina, ali je proizvodnja išla loše pa smo odustali od tog posla. U to vreme u Srbiji još nije bila izgrađena navika građana da kupuju takve proizvode.“

Istakao je da u našoj zemlji raste tražnja za organskim proizvodima, ali da se generalno još vrlo malo prodaju.

„Veliki broj ljudi u Srbiji još ima svoje bašte i otuda se snabdevaju hranom. U bogatom svetu gde ljudi nemaju useve, kao ni tetku ili baku na selu koja ih obezbeđuje hranom, ljudi moraju da se zdravom hranom snabdevaju u prodavnicama i zato je tamo i prodaja bolja“, naglasio je Jović.

Izvor: Agroklub.rs

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra