Od stare jabuke prave organsko sirće

Šestočlana porodica Jović iz Svrljiga, supružnika Jelene i Bore, čini se da je lider u proizvodnji organskog jabukovog sirćeta u Srbiji sa godišnjom proizvodnjom 50.000 litara i plantažom tog voća koja se prostire na 20 hektara.

Zbog dokazanog pozitivnog uticaja na zdravlje ljudi, tražnja za jabukovim sirćetom u našoj zemlji iz godine u godinu raste, zbog čega Jovići stalno povećavaju proizvodnju u svom pogonu, a posebno onog koje je proizvedenog od organskih plodova.

Prema rečima Bore Jovića njegova porodica ima abiciozne planove i namerava da narednih godina dodatno uvećava plantažu i proizvodnju organskog sirćeta.

„Svake godine podižemo novih pet do šest hektara voćnjaka sa jabukama. Planiramo da 2022. godine dostignemo 30 hektara i da se tu za sada zaustavimo. Podižemo stare, otporne sorte, kožaru, kolačaru i budimku“, izjavio je Jović.

Kako navodi, za proizvodnju jabukovog sirćeta, a ne alkoholnog ili vinskog, opredelili su se jer prostor oko Svrljiga ima „dobro nebo“, koje omogućava da stare sorte pomenutog voća jako dobro uspeva.

„Plantaža je na visini od 510 metara i na toj visini obično nema magle i vrlo je provetreno, a to omogućava da zasad negujemo organski i da relativno lako udovoljimo svim pravilima takve proizvodnje“, izjavio je naš sagovornik.

Dodao je da su se na podizanje tih zasada odlučili jer je poslednjih godina značajno opao otkup starih sorti i divljih jabuka od kojih može da se proizvodi kvalitetno sirće.

„Za proizvodnju koristimo tradicionalni način kisele fermentacije koji se odvija u generatorima. Taj način kiseljenja čini da dobijemo proizvod koje je kiselo-slatkastog ukusa, koje je ‘pitomo na jeziku’ i sa jako mnogo ekstrakta, jer su stare sorte upravo sa puno ekstrakta“, naglasio je Jović.

Prema njegovim rečima, postoji veoma velika razlika u onom proizvedenom od starih sorti i internacionalnih – po boji, mirisu i ukusu. Trenutno polovinu svog proizvoda prodaju potrošačima u našoj zemlji, a drugu polovinu kupcima u Australiji, Kanadi i šest evropskih zemalja.

Dodao je da u našoj zemlji tek poslednjih godina raste tražnja za organskim proizvodima i da nije tako bilo ranije.

„Mi smo prvo organsko sirće proizveli pre 15-tak godina, ali je proizvodnja išla loše pa smo odustali od tog posla. U to vreme u Srbiji još nije bila izgrađena navika građana da kupuju takve proizvode.“

Istakao je da u našoj zemlji raste tražnja za organskim proizvodima, ali da se generalno još vrlo malo prodaju.

„Veliki broj ljudi u Srbiji još ima svoje bašte i otuda se snabdevaju hranom. U bogatom svetu gde ljudi nemaju useve, kao ni tetku ili baku na selu koja ih obezbeđuje hranom, ljudi moraju da se zdravom hranom snabdevaju u prodavnicama i zato je tamo i prodaja bolja“, naglasio je Jović.

Izvor: Agroklub.rs

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti