Odaberite pravu sortu paradajza za plastenik

Plastenička proizvodnja je proizvodnja koja zahteva puno troškova, zbog čega je potrebno, pre kretanja u sadnju znati koje su biljke najbolje za to. Kad je u pitanju paradajz, selekcije se, u odnosu na visinu, dele na tri grupe: visoki, niski i žbunasti. Od ostalih karakteristika bitni su prinos, veličina ploda, otpornost na bolesti, čvrstoća ploda koja određuje dužinu čuvanja i otpornost na nepovoljne uslove transporta.

Ukoliko biramo po visini biraju se selekcije indeterminantne (visoke) i poludeterminantne (srednje visoke).

Među poluvisokim se izdvajaju domaće selekcije marko, balkan, i inostrane agilis, galina, korvinus, minaret, grovnet.

Lista visokih selekcija je mnogo duža i za plasteničku proizvodnju se preporučuju: nada, danubijus, zlatni jubilej, pegaz, maraton, kazanova, medeno srce, volovsko srce, buran, bajkonur, amaneta, astraion, matijas, alfred, jidigo, amati, big bif, sprinter, tamaris, nemo tami, izmir, panekra, cinto, delfine, logistika, barbados, optima…

Minaret je vrlo rani, poluvisoki hibrid, koji na cvetnoj grani ima četiri do šest plodova težine 200–300 grama.

Matijas je hibridna sorta koja raste relativno visoko, a osim u plasteniku, može se gajiti i na otvorenom. Daje otporne, čvrste plodove, težine od 200 do 250 grama. Poznat je po otpornosti na razne bolesti, ali i po izuzetno visokim prinosima, a dobro podnosi transport.

Big bif je rani hibrid poznat po optimalnoj kombinaciji tradicionalnog ukusa i hibridnih karakteristika. Lako se prilagođava klimi u kojoj se gaji, daje svetle, velike plodove težine do 330 grama i dosta je otporan na razne bolesti.

Optima je srednje rana visoka sorta paradajza. Pored plastenika, može se gajiti i na otvorenom. Plodovi su okrugli, tamnocrveni, teški do 250 grama, otporni i čvrsti pa dobro podnose transport.

Volovsko srce je jedna od najstarijih kasnih sorti paradajza. Ovaj paradajz je jedinstven po ružičastom, veoma krupnom plodu, srcolikog oblika. Plodovi su ukusni, mesnati i sočni. Jedina mana je mek plod koji ne podnosi dobro transport i skladištenje.

Kazanova je hibridna, bujna sorta koja u adekvatnim uslovima gajenja može po biljci da da šest do sedam kilograma roda. Plodovi su teški do 230 grama, čvrsti, mesnati, pogodni za transport i duže čuvanje. Seje se u februaru i martu. Tokom gajenja, treba paziti da se ne pretera sa đubrenjem, jer u slučaju predoziranja, cvetovi će opadati a prosečan prinos će biti znatno smanjen.

Maraton je visok i veoma bujan hibrid paradajza koji daje krupne, mesnate i ukusne plodove prosečne težine oko 250 grama. Biljka se može gajiti i na dva, tri ili četiri stabla.

razvojnifv.png

RAZNO

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18

MODULARNE KUĆE SVE POPULARNIJE Novi Sad domaćin sajma savremene gradnje

U Master centru Novosadski sajam, u subotu 13. decembra, je otvoren je Sajam montažnih i modularnih objekata „Modul Exhibition 02“,

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno