Pink, žbunasti, Rio Fuego – koji šljivar izabrati za uzgoj?

Paradajz šljivar je sve popularniji za uzgoj i konzumaciju u Srbiji. Pijačne tezge pune su raznih sorti ovog paradajza, pogodnog i za plasteničku, i za proizvodnju na otvorenom. Koji god da izaberete obilno će rađati, neće pucati i neće biti problema prilikom transporta.

Domaći šljivar je žbunasta sorta paradajza kojoj se čak ni zaperci ne zakidaju Zato se lakše gaji, pogotovu na otvorenom polju. Plodovi sazrevaju za oko 80 dana, ali na njivi opstaje do kasne jeseni i rađa.

Druga sorta, takozvani determinantni šljivar, daje plodove nešto krupnijeg čeri paradajza, ali ima duži period vegetacije. Berba počinje od 95 do 115 dana nakon sadnje, te spada u srednje rane sorte. Na jednoj četkici grane obično rađa oko osam plodova, te se takođe ubraja u izuzetno rodne sorte.

Rio Fuego je pogodan za više vrsta gajenja, od otvorenih parcela, preko uzdignutih gredica, pa do plastenika. Zbog niskog rasta nije mu potreban oslonac. Poznat je po pikantnom ukusu plodova, čiji su zidovi mesnati i debeli. S druge strane, obilno rađa, tako da su plodovi u zbijenim grozdovima. Italijani ovu sortu najviše koriste za pripremu soseva i pirea za paste.

Kako je pink paradajz uopšte sve popularniji u poslednjoj deceniji, ovu modu nije zaobišao ni šljivar. Danas se na tržištu semena mogu naći odgovarajući hibridi. Oni pripadaju grupi srednje bujnih sorti, koje dobro zameću i na visokim temperaturama. Plodovi su ovalni, na kraju blago špicasti, te pri preseku imaju srcast oblik. Plod teži prosečno 170 grama, a na jednoj cvetnoj formi ima od 6 do 8 plodova. Odlikuje ih čvrstina, ne pucaju i pogodni su za transport. Najviše se gaji u plastenicima i to špalirima.

Tekst i foto: Biljana Nenković

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

razvojnifv.png

RAZNO

MODULARNE KUĆE SVE POPULARNIJE Novi Sad domaćin sajma savremene gradnje

U Master centru Novosadski sajam, u subotu 13. decembra, je otvoren je Sajam montažnih i modularnih objekata „Modul Exhibition 02“,

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime