Posle sadnje poželjan malč

Bele jagode, poznate i kao pineberi, najbolje je saditi u proleće ili jesen, u zavisnosti od klimatskih uslova i dostupnosti živića. Prolećna sadnja se „upravlja“ prema vremenu kada prođe opasnost od poznih mrazeva, dok se u jesen sade tokom septembra i oktobra. Zemljište treba da bude dobro drenirano i bogato organskom materijom. Pre rasađivanja i ašovljenja može se dodati kompost ili stajnjak. Živići se sade na razmak od 30 do 40 cm, u redu i 60 do 70 cm između redova. Koren treba ravnomerno raširiti po jamiću i zagrnuti zemljom, pazeći da „srce“ biljke ostane iznad površine.

Redovno zalivanje je neophodno, posebno u periodu ukorenjivanja. Posle ukorenjivanja leja se može malčirati kako bi se održala vlaga i sprečilo nicanje korova. Ujedno, malč zimi štiti sadnice od izmrzavanja.

Piše: Svetlana Mujanović

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti